From Wikipedia, the free encyclopedia
Red veze je broj veza između para atoma. Naprimjer, u diatomskom dušiku N≡N red veze je 3, a u acetilenu H−C≡C−H, red veze među dva atoma ugljika također je 3, a za C−H red veze = 1. Red veze ukjazuje na stabilnosti veze.[1][2][3]
U molekulama sa rezonansom ili neklasičnom vezanju, red veze ne mora biti cijeli racionalni broj. U benzenu, gdje izmještene molekulske orbitale između šest ugljika sadrže 6 pi elektrona, esencijski se procjenjuje polovina pi veze zajedno sa sigma vezom, na svakom paru atoma ugljika, tako da je red veze 1,5. Redovi veze od 1,1, primjerice, mogu se naći u kompleksnim strukturama i esencijski označavaju relativnu jačinu veze na veze reda 1. [4] [5][6]
U teoriji molekulskih orbitala, red veze se također definira kao polovina razlike između broja veznih elektrona i broja antiveznih elektrona , suglasno slijedećoj jednadžbi. Na ovaj način se često, iako ne uvijek, dođe do istog rezultata. Red veze je također i pokazatelja jačine veze i široko se koristi u teoriji valencije veze.
Redovi veze od jedne polovine mogu da budu stabilni, što ilustrira stabilnost H}2+ (dužina veze 106 pm}, energija veze 269 kJ/mol}) i He}2+ (dužina veze 108 pm}, energija veze 251 kJ/mol).[7]
Koncepcija reda veze se primjenjuje u molekulskoj dimanici i potencijalima reda veze. Veličina reda veze je povezana sa dužinom veze. Na osnovu nalaza Linusa Paulinga iz 1947., slijedi da se red veze eksperimentalno može opisati kao:
gdje je
Tip veze | Broj veznih elektrona | Naziv veze | Primjerni element | Primjer C-C-veze kod ugljikohidrata |
0 | 0 | Nema veza | Neon Ne | Metan: Nema C-C-veze |
0,5 | 1 | Polovična veza | Dvovodikova molekula H2+ | |
1 | 2 | Jednostruka veza | Difluorna molekula F2 | Etan: C–C-jednostruka veza |
1,5 | 3 | Tropolovinska veza | Ozon O3 | Benzol: Mezomerija između jednostruke i dvostruke veze |
2 | 4 | Dvostruka veza | O2 | Eten: C=C-dvostruka veza |
3 | 6 | Trostruka veza | Dvodušik N2 | Etin: C☰C-trostruka veza |