Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine
najviši izvršno-politički organ SR Bosne i Hercegovine / From Wikipedia, the free encyclopedia
Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine bio je naziv za kolektivnog šefa države u SR Bosni i Hercegovini od 1974. do 1992.
Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine | |
---|---|
Vrsta | Kolektivni šef države |
Status | Ukinuto |
Skraćenica | Predsjedništvo SR BiH |
Prebivalište | Zgrada Predsjedništva |
Sjedište | Trg Đure Pucara 1,[lower-alpha 1] Sarajevo, SR Bosna i Hercegovina |
Predlagač | Republička Konferencija SSRN Bosne i Hercegovine |
Imenuje ga | Skupština SR Bosne i Hercegovine |
Mandat | Četiri godine (obnovljivo samo jednom) |
Osnivanje | 25. februar 1974.[lower-alpha 2] |
Osnivač | Ustav SR BiH iz 1974. |
Prvi nosilac | Predsjednik: Ratomir Dugonjić Članovi: Vaso Gačić Ivo Jerkić Momir Kapor Dragutin Kosovac Mustafa Sefo Fatima Hadžialić Mićo Rakić Branko Mikulić |
Posljednji nosilac | Predsjednik: Alija Izetbegović Članovi: Fikret Abdić Biljana Plavšić Nikola Koljević Stjepan Kljuić Franjo Boras Ejup Ganić |
Ukinuto | 8. april 1992. |
Sukcesija | Predsjedništvo Republike BiH |
Iako je Bosna i Hercegovina postala Republika, još 1943, kao i ostale republike SFR Jugoslavije nije imala funkciju predsjednika Republike već je funkciju šefa države obavljao najprije predsjednik skupštine. Ustavom SR Bosne i Hercegovine iz 1974. formirano je Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine, po uzoru na Predsjedništvo SFRJ, formirano juna 1971.
Pod ovim nazivom postojalo je do 8. aprila 1992. kada je u skladu sa odlukom o preimenovanju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u Republiku Bosnu i Hercegovinu, preimenovano u Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine.[1] Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, 13. oktobra 1996. formirano je današnje tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.[2]
Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine imalo je 9 članova (do 1990): 8 koje je birala Skupština i jednog po položaju (do 1989). Mandat članova Predsjedništva bilo je četiri godine, a mandat predsjednika prvobitno četiri, a od 1982. po jednu godinu. U periodu od 1974. do 1992. na čelu Predsjedništva nalazilo se devet predsjednika.