Poremećaj iz autističnog spektra
From Wikipedia, the free encyclopedia
Poremećaj iz autističnog spektra[1] (akronim PAS, engleski: akronim ASD: Autism Spectrum Disorders) obuhvata niz pojedinačnih i/ili kombiniranih (para)autističnih promjena ponašanja. Nije dijagnostička kategorija, već se odnosi na širu definiciju autizma i sve popularniji naziv za određenu grupu pervazivnih razvojnih poremećaja (PRP). Kako i autizam, nije izoliran poremećaj, već cijeli spektar, koji može varirati od veoma blagog, laicima gotovo neuočljivog, do izuzetno teškog stanja. U tom smislu uveden je pojam ASD koji uključuje klasičnu formu autističkog i sličnih poremećaja, koji imaju mnoge od njegovih osnovnih obilježja.[2] Najčešće se ispoljava odmah po rođenju ili u prve tri godine. Međutim, mnogo djece se konačno ne dijagnosticira dok ne odrastu. Konačna dijagnoza i dalje se može postaviti kao adolescent ili čak kao odrasla osoba.[3]
Poremećaj iz autističnog spektra | |
---|---|
Klasifikacija i vanjski resursi | |
ICD-9 | 299.00 |
MedlinePlus | 001526 |
GeneReviews | Autistički spektar poremećaja |
Poremećaji autističnog spektra su velika i etiološki raznolika grupa poremećaja u ranom djetinjstvu, nepoznate etiologije koja uključuje organske faktore, posebno genetičke, biohemijske, imunske i traumatske. Glavni oblik ove grupe poremećaja jeste autistični poremećaj.
U prvim decenijama 21. stoljeća, uprkos velikim etiološkim dilemama, postignut je veliki napredak u dijagnostici, terapiji i rehabilitaciji u ovom području dječje psihijatrije.