Novi Grad (Sarajevo)
naselje i općina u Bosni i Hercegovini From Wikipedia, the free encyclopedia
Novi Grad Sarajevo je općina formirana 12. aprila 1978. godine podjelom ranije općine Novo Sarajevo u sastavu grada Sarajeva na dvije nove općine: Novo Sarajevo i Novi Grad. Obuhvatila je industrijsko predgrađe i novoizgrađena naselja Sarajeva. Prostire se na površini od 47,2 km2 i graniči sa općinama Novo Sarajevo, Ilidža, Vogošća i Ilijaš. Na dan konstituisanja SO u ovom dijelu Sarajeva živjelo je oko 60.000 stanovnika u 18 mjesnih zajednica. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina Novi Grad je imala 136.616 stanovnika i to: u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo - 136.321, u Bojniku - 108 i u Rečici - 187.
Novi Grad (Sarajevo) | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Novi Grad Sarajevo | |
Pogled na Novi Grad Sarajevo | |
 Grb | |
 Općina Novi Grad u Bosni i Hercegovini | |
  Novi Grad (Sarajevo) | |
| Koordinate: 43.848889°N 18.371111°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Sarajevo |
| Vlada | |
| • Načelnik | Semir Efendić[1] (SzBiH[2]) |
| Površina | |
| • Općina | 47,31 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 38,42 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 118.553 |
| • Općina (gustoća) | 2.505,88 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 117.822 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 3.066,68 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 000 |
| Pozivni broj | (+387) 33 |
| Matični broj | 170658[3] |
| Matični broj općine | 10871 |
| Veb-sajt | www |
.jpg)
Ubrzanim širenjem Sarajeva, privrednom izgradnjom i prirastom stanovništva krenula je intenzivna gradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. U ovom periodu izgrađena su čitava naselja (Alipašino polje, Mojmilo, Saraj polje i Dobrinja).
14. Zimske Olimpijske igre, održane u 1984. godine u Sarajevu i planinama oko Sarajeva, predstavljale su snagu još bržeg razvoja ovog područja. Za samo nekoliko godina podignuta su velika stambena naselja sa pratećim infrastrukturnim kapacitetima i javnim objektima tako da je općina imala oko 136.746 stanovnika u periodu 1991. godine.
U periodu rata u Bosni i Hercegovini 1992-95. općina je pretrpjela velike promjene u pogledu devastiranja privrednih, stambenih i javnih objekata, ljudskih gubitaka, pa i promjene teritorijalnih granica.
Od 1996. godine, zajedno sa obnovom Sarajeva, otpočinje proces intenzivne obnove, oporavka i nove gradnje općine Novi Grad Sarajevo. Za samo nekoliko godina općina je dobila karakter moderne urbane cjeline.
Područje općine Novi Grad Sarajevo je sastavni dio Sarajevskog polja ukupne površine 47,98 km2 i predstavlja jugoistočni dio prostrane sarajevsko-zeničke kotline, najvećeg tercijarnog bazena u dinarskom prostranstvu. Prosječna nadmorska visina je 500 m. Najviša tačka je brdo Krstac (861 m), a najniža u Reljevu na sjeveru općine (482 m).
Okružena je planinama Trebević i Igman s jugozapada i zapada, a Humskim brdom prema sjeveroistoku. Otvoreni vodotoci su rijeke: Miljacka, Dobrinja i Bosna, a potoci Riječica, Buća potok i Lepinica. Zbog konfiguracije tla i pritoka vodostaj često varira.
Zemljište je vrlo složene geološke građe, koja se naročito mijenjala u prošlom stoljeću. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale životu i radu ljudi. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u građevinsko zemljište.
Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Magle su prisutne u svim godišnjim dobima. Prosječne temperature zraka neujednačene su i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Česte su i temperaturne inverzije, kada je temperatura u kotlini niža od onih u planinama.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Novi Grad
| Sastav stanovništva – općina Novi Grad | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991. | 1981.[5] | 1971. | 1961.[6] | |||
| Osoba | 118 553 (100,0%) | 136 616 (100,0%) | 80 559 (100,0%) | 111 811 (100,0%) | 57 176 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 99 773 (84,16%) | 69 430 (50,82%)1 | 33 391 (41,45%)1 | 37 147 (33,22%)1 | 5 970 (10,44%)1 | ||
| Hrvati | 4 947 (4,173%) | 8 889 (6,507%) | 6 612 (8,208%) | 17 491 (15,64%) | 12 794 (22,38%) | ||
| Srbi | 4 367 (3,684%) | 37 591 (27,52%) | 22 190 (27,55%) | 45 806 (40,97%) | 29 685 (51,92%) | ||
| Bosanci | 3 553 (2,997%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 2 103 (1,774%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 1 490 (1,257%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 750 (0,633%) | 5 126 (3,752%) | 1 513 (1,878%) | 2 147 (1,920%) | 484 (0,847%) | ||
| Romi | 481 (0,406%) | – | 370 (0,459%) | 50 (0,045%) | – | ||
| Muslimani | 337 (0,284%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 189 (0,159%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 171 (0,144%) | – | 237 (0,294%) | 374 (0,334%) | 433 (0,757%) | ||
| Jugoslaveni | 103 (0,087%) | 15 580 (11,40%) | 15 082 (18,72%) | 5 798 (5,186%) | 5 678 (9,931%) | ||
| Crnogorci | 95 (0,080%) | – | 906 (1,125%) | 2 048 (1,832%) | 1 263 (2,209%) | ||
| Turci | 91 (0,077%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 43 (0,036%) | – | 112 (0,139%) | 264 (0,236%) | 273 (0,477%) | ||
| Slovenci | 32 (0,027%) | – | 98 (0,122%) | 525 (0,470%) | 501 (0,876%) | ||
| Pravoslavci | 16 (0,013%) | – | – | – | – | ||
| Ukrajinci | 12 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 48 (0,060%) | 161 (0,144%) | 95 (0,166%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Novi Grad (Sarajevo Dio)
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Novi Grad | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991. | 1981.[5] | 1971. | 1961.[6] | |||
| Osoba | 117 822 (100,0%) | 136 616 (100,0%) | 73 585 (100,0%) | 103 179 (100,0%) | 33 893 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 99 097 (84,11%) | 69 430 (50,82%)1 | 31 333 (42,58%)1 | 36 094 (34,98%)1 | 2 962 (8,739%)1 | ||
| Hrvati | 4 939 (4,192%) | 8 889 (6,507%) | 6 359 (8,642%) | 17 056 (16,53%) | 9 018 (26,61%) | ||
| Srbi | 4 347 (3,689%) | 37 591 (27,52%) | 18 620 (25,30%) | 38 806 (37,61%) | 16 419 (48,44%) | ||
| Bosanci | 3 539 (3,004%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 2 097 (1,780%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 1 490 (1,265%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 749 (0,636%) | 5 126 (3,752%) | 1 337 (1,817%) | 2 091 (2,027%) | 336 (0,991%) | ||
| Romi | 481 (0,408%) | – | 255 (0,347%) | 44 (0,043%) | – | ||
| Muslimani | 333 (0,283%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 189 (0,160%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 171 (0,145%) | – | 222 (0,302%) | 362 (0,351%) | 82 (0,242%) | ||
| Jugoslaveni | 103 (0,087%) | 15 580 (11,40%) | 14 382 (19,54%) | 5 758 (5,581%) | 3 488 (10,29%) | ||
| Crnogorci | 93 (0,079%) | – | 822 (1,117%) | 2 029 (1,966%) | 937 (2,765%) | ||
| Turci | 91 (0,077%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 43 (0,036%) | – | 109 (0,148%) | 262 (0,254%) | 184 (0,543%) | ||
| Slovenci | 32 (0,027%) | – | 98 (0,133%) | 521 (0,505%) | 395 (1,165%) | ||
| Pravoslavci | 16 (0,014%) | – | – | – | – | ||
| Ukrajinci | 12 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 48 (0,065%) | 156 (0,151%) | 72 (0,212%) | ||
Okosnicu privrednog razvoja novogradske općine prestavljala je industrija. Na području općine 1978. je egzistiralo 80 osnovnih organizacija udruženog rada. Od 17.576 zaposlenih, u privredi je radilo 15.050 radnika dok je u neprivrednim djelatnostima bilo zaposleno 2.526 radnika. Na području općine je radilo osam osnovnih škola sa 8.291 učenikom. U privredi najveće je učešće bilo u industriji, koja u strukturi ukupnog prihoda je učestovala sa 63% u strukturi dohodka sa 54%, te zaposlenosti 54%. Nosioci ovakvog razvoja privreds su bila preduzeća "Energoinvest", "Armature", "Livnica" i "Tvornica dalekovodnih stubova" "Unioninvest", Tvornica hidroopreme, Tvornica elektroopreme, "Uniklima", "Žica" i "Zrak".
Privreda Danas
Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije 1992. godine i radi u većini sa manjim kapacitetom. U industriji je oko 16 preduzeća. Posmatrano po industrijskim djelatnostima: precizna mehanika, optika – "Zrak Holding", metalska 8 preduzeća - veće tvornice su “Žica”, “E-TDS”, “E-ARMATURE”, proizvodnja od drveta "Šipad Enterijer", proizvodnja odjeće, dorada dva preduzeća – KRAS, Industrija trikotaže “ŠIK”, proizvodnja hemijskih proizvoda "Astro", proizvodnja hrane “Sprind”, proizvodnja bitumentskih izolacionih materijala "Bitumenka", reciklaža papira – "Papir servis", mašinska i elektro oprema - Step d.d.
U trgovinskoj djelatnosti postoje dva velika preduzeća “VF-komerc” i C.D.E.B. “Interex”, dok preduzeće TP DC ”Sarajevo” ima velike skladišne kapacitete. Trgovinska preduzeća ostvarila su najveće učešće u ukupnom prihodu privrede na Općini.
Turizam
![[icon]](#/media/Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Na teritoriji općine danas djeluje 21 sportski kolektiv. Od ovih kolektiva najpoznatija su dva kluba koja se takmiče u Premijer ligi BiH i to: Fudbalski klub "Olimpic" i Odbojkaški klub "Dobrinja"-ženska ekipa. Općina sada ima nogometno igralište – stadion na meandru na Otoci, a izgrađena je i sportska dvorana Vistafon i olimpijski bazen, koji se nalazi na meandru Otoka, između dvorane Vistafon, stadiona i džamije.
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
