Notre-Dame (Pariz)

Notre-Dame de Paris (bosanski: Naša Gospa od Pariza) ili samo Notre-Dame je najpoznatija gotička katedrala posvećena Djevici Mariji. Sagrađena je na ostrvu Île de la Cité na rijeci Seini u Parizu.

Gradnja katedrale Notre-Dame de Parizu započinje 1163. godine za vrijeme biskupa Mauricea de Sullyja, a dovršena je tek 1345. godine kao prvo remek-djelo gotičke umjetnosti. Nije sasvim jasno zašto je prva gotička katedrala sagrađena u Saint-Denisu, a ne direktno u glavnom gradu Parizu. Mogući razlog je to što se Pariz tek u drugoj polovini 12. vijeka nametnuo kao glavni grad, dok je u prvoj polovini Saint-Denis bio značajniji. Tek kad se uticaj vlasti dinastije Capet znatno proširio, moć se koncentrirala u Parizu.

Katedrala se odlikuje simetričnošću i uravnoteženošću arhitektonskih elemenata. Ističe se prostranošću, uravnoteženošću pročelja, elegancijom kontrafora, i ljepotom vitraža.

Katedrala ima pet spratova. Duga je 130 i široka 48 metara, a visoka 36 metara. Osnova je zbijena. Dvostruki deambulatorij hora nadovezuje se neposredno na bočne brodove, a kratki transept jedva prelazi širinu fasade i daje crkvi oblik križa. Sistem potpornih stubova i lukova koji okružuju cijelu građevinu nose glavni dio težine konstrukcije. Lukovi i stubovi raspoređeni su u više redove u vidu kaskada. Pročelje uokviruju dva obrubljena tornja. Strelasti završeci, inače uobičajeni u gotici, nisu nikad bili izvedeni, tako da su kule prekrivene terasastim krovovima. Potporni stubovi pojačavaju uglove kula i dijele pročelje na tri glavna dijela. Riješenje je trospratno. Na zapadnom pročelju skulptura je teško oštećena za vrijeme Francuske revolucije.

1185 - U još nezavršenoj katedrali počinju pripreme za Treći križarski rat-
1302 - Filip IV saziva prve generalne staleže
1431 - Henrik IV, kralj Engleske, se kruni kao kralj Francuske.
1450 - Čopor vukova koji je ušao u Pariz tokom zime i ubio četrdeset ljudi iskamenjan je na smrt pred vratima katedrale.
1455 - Majka Ivane Orleanske bezuspješno pokušala uvjeriti papinsku delagaciju da oslobodi njenu kćer optužbi za herezu.
1537 - Jakov V, kralj Škota, oženio je Magdalenu, kćerku Franje I.
1558 - Marija I, kraljica Škota, udala se za delfina Franju, sina Henrika II.
1572 - Henrik Navarski oženio je Margaretu, kćerku Henrika II.
1804 - Napoleon i Jozefina se krunišu za cara i caricu Francuza.
1909 - Ivana Orleanska je beatificirana.
1920 - Ivana Orleanska je kanonizovana.
2019 Dana 15. aprila 2019, oko 18:50 CEST, izbio je požar u krovu katedrale, uzrokujući značajnu štetu na objektu. U vatri su se urušili toranj i krov.