Makroevolucija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Makroevolucija je evolucija na razini odvojenih genskih fondova. Makroevolucijske studije se fokusiraju na promjene koja se javljaju na ili iznad nivoa vrste, za razliku od mikroevolucije,[1] koja se odnosi na manje evolucijske promjene, koje se ispoljavaju u promjenama relativne frekvencije gena, odnosno genetičke strukture populacije u ukviru iste vrste organizama. Makroevolucija i mikroevolucija suštinski opisuju iste procese na različitim razinama.[2][3][4][5]
Proces specijacije može se odvijati različitom brzinom, u zavisnosti od snage djelovanja evolucijskih činilaca. Paleontologija, evolucijska razvojna biologija, komparativna genomika i genomska filostratigrafija doprinose većini objašnjenja obrazaca i procesa koji mogu usmjeravati makroevoluciju. Primjer makroevolucije je pojava perja tokom evolucije ptica iz teropodnih dinosaurusa.
Evolucijski tok porodice Equidae (široke porodice, uključujući sve konje i srodne životinje) se često gleda kao tipičan primjer makroevolucije. Najraniji poznati rod, Hyracotherium (reklasificirani kao Palaeotherium), bio je biljojedna životinja nalik na psa, koja je živila u ranom Kenozoiku. Kako je svoje stanište, nakon prorjeđivanja šuma, nalazio u otvorenu sušnim travnjacima, selekcijski pritisak je djelovao u pravcu da životinja postane brzi trkač. Tako je istezanje nogu i glave, kao i smanjenje broja prstiju postupno proizvelo jedini postojeći takson konja, Equus.