Hrvatska kuhinja je heterogena i poznata kao kuhinja više regija, jer svaka regija Hrvatske ima posebnu kulinarsku tradiciju. Kuhinja datira unazad od drevnih vremena. Razlike u izboru prehrane i oblika kuhanja su najzapaženije između onih na kopnu i i onih na priobalnim regijama. Kopnena kuhinja je okarakterizirana ranim slavenskim i u zadnje vrijeme kontaktima sa susjednim kulturama - mađarskom i turskom, koristeći mast za kuhanje, i začine kao biber, papriku i bijeli luk. Priobalna regija ima utjecaje grčke i rimske kuhinje, kao i kasnije mediteranske kuhinje, posebno italijanske (posebno venecijanska). Priobalna kuhinja koristi maslinovo ulje, i biljke i začine kao što su ruzmarin, kadulja, lovorov list, origano, mažuran, cimet, klinčić, muskantni oraščić, koru limuna i naranče. Seoske kuharske tradicije su bazirane na maštovitim varijacijama nekoliko osnovnih sastojaka (žitarice, mliječni proizvodi, meso, riba, povrće) i procedure za kuhanje (dinstanje, pečenje, prženje, pečenje), dok buržoaska kuhinja uključuje više komplikovane procedure i korištenje odabranih bilja i začina. Charcuterie je dio hrvatske tradicije u svim regijama. Hrana i recepti iz drugih zemalja bivše Jugoslavije su popularni u Hrvatskoj.
Hrvatska kuhinja može se podijeliti u nekoliko regionalnih kuhinja (Istra, Dalmacija, Dubrovnik, Lika, Gorski Kotar, Zagorje, Međimurje, Podravina, Slavonija) od kojih sve imaju svoje posebne tradicije kuhanja, karakteristične za područje, a ne nužno dobro poznate u drugim dijelovima Hrvatske. Većina jela, međutim, može se naći širom zemlje, sa lokalnim varijantama.
Postoje specijaliteti s roštilja i s ražnja
pod pekom znači da je jelo stavljeno u kamenu peć ispod metalnog poklopca. Kuhar stavlja vruć ugalj na poklopac tako da se obrok polahko kuha u vlastitim sokovima. Specijaliteti kuhani pod pekom uključuju janjetinu, teletinu i hobotnice.
Hrvatska mesna jela uključuju:
Miješano meso ili ražnjići
Zagrebački odrezak (Teleći odresci punjeni šunkom, sirom i grilovanim prezlama)
Šnitzle (schnitzel) pohovani teleći ili pileći kotleti
Zelena menestra - tradicionalno jelo od kupusa i mesa - Dubrovnik i okolna mjesta
Pašticada - dalmatinski goveđu gulaš sa šljivama i suhim smokvama
Tripe paprikaš (tripice, fileki)
Tjestenina je jedan od najpopularnijih prehrambenih proizvoda u hrvatske kuhinje, posebno na području Dalmacije. Takozvana manistra na pome = tjestenina sa paradajz sosom je glavna. Drugi popularni umaci uključuju kremasti umak od šampinjona, mljeveno sos meso i mnoge druge. Također, tijesto krompir je popularan, ne samo za izradu njoki (njoki), ali i za izradu šljiva ili sir knedle koje su kuhane, a zatim pržene u prezlama i maslac.
Mlinci
Zagorski Štrukli
Žganci
Supa je sastavni dio obroka u Hrvatskoj i nema nedjeljnog porodičnog obroka ili neke posebne prilike koja ide bez nje. Najpopularnije supe su čorbe na bazi, sa dodatkom tjestenine ili griz knedle. One su obično lahke kako bi se ostavilo prostora za glavno jelo i desert koje slijedi. Međutim, juhe na bazi krema ili Roux su popularne, a tu su i mnoge lokalne varijacije tradicionalne juhe. U Dalmaciji, jedna od najdražih je riblja čorba sa ribljim komadima, mrkvom i rižom.
Zagorska juha sa vrgnjem, slaninom, slatkom paprikom
Bjelovarac, tvrdi kravlji sir
Dimsi, tvrdi kravlji sir
Podravec, tvrdi kravlji sir
Graničar, tvrdi kravlji sir
Varaždinec, tvrdi kravlji sir
Sataraš (narezano i dinstano ljetno povrće)
Mlinci (tipična sjeverozapadna hrvatska, pečena pogača, slično kavkaskim pogačama)
Đuveč (kuhano ljetno povrće, slično jelu ratatouille)
Šalša od pomidora (paradajz salsa)
Restani krumpir (kuhani krompir pržen s lukom)
Blitva s krumpirom (kuhana blitva i krompir, s maslinovim uljem i češnjakom)
Vino
Glavni članak: Hrvatsko vino
Hrvatska ima dvije vinske oblasti: Kontinetalna i Primorska, koja uključuje ostrva. Svaka od ovih glavnih regija je podijeljena u podregije koje su podijeljene u manja vinogorja i distrikte. Zajedno, postoji više od 300 geografski definiranih područja proizvodnje vina u Hrvatskoj. U dijelovima Hrvatske, vino, bilo crveno ili bijelo, ponekad se konzumira pomiješano u skoro jednakim omjerima s vodom.[nedostaje referenca]
Vina za desert
slatka Malvazija
Muškat otonel
Prošek
Bijela vina
Rajnski Rizling
Žlahtina
Crvena vina
Plavac
Postup
Piva
Osim velikog obilja uvezenog piva (Heineken, Tuborg, Gösser, Stella Artois, itd.), postoji nekoliko domaćih piva u Hrvatskoj. Također, pivare u Splitu proizvode bavarski Kaltenberg po licenci originalne pivare u Njemačkoj.
Velebitsko pivo: pivo pored Gospića na Velebitu, malo ali visokokvalitetno pivo, tamno pivo koje je proglašeno najboljim pivom od strane engleske stranice fanova.
Hrvatska je država pijača kahve (prosječno 5kg po osobi godišnje), ne samo jer je bila u sastavu Austro-Ugarske, nego i jer je u granicama sa bivšim Osmanlijskim carstvom. Tradicionalne kahvane su slične onima u Beču i raspoređene širom Hrvatske.
Mineralna voda
Po vodenim resursima, Hrvatska ima poziciju među najboljim u Evropi. Što se tiče kvaliteta vode, hrvatska voda se koristi širom svijeta. Zbog nedostatka uspostavljene industrije nije postojalo većih incidenata glede zagađenja vode.
Jamnica – Pobjednik na pariskom AquaExpo za najbolju mineralnu vodu 2003. godinu
Lipički studenac
Jana – pripada Jamnici, najbolja aromatizirana voda (Eauscar 2004)
Cetina – voda iz rijeke Cetina, koja prolazi kroz dalmatinsko zaleđe
"Nova hrvatska kuhinja" (New Croatian cuisine), Davor Butković, Ana Ugarković, Profil international, Zagreb, 2005, 272 p., ISBN 953-12-0164-1
Callec, Christian (2003), napisano na The Netherlands, Wine: A Comprehensive Look at the World's Best Wine, New York: Random House (objavljeno 2002), ISBN0-517-22165-9.