Grubi previd
greška u šahu / From Wikipedia, the free encyclopedia
Grubim previdom u šahu se naziva izuzetno loš potez. Obično se dogodi zbog nepažnje, nedostatka vremena ili slabe koncentracije. Budući da je definicija greške subjektivna, uglavnom je zavisna od kvaliteta igrača. Slab potez kod početnika može se objasniti neiskustvom, i u tehnici i u koncentraciji i u praćenju igre, dok se kod velemajstora i vrhunskih igrača smatra previdom ili grubim previdom. U šahovskoj notaciji greške i previdi ovog tipa označavaju se dvama upitnicima (??).
Grubi previdi vrlo su česti kod početnika, što zbog pogrešnog procesa razmišljanja, što zbog pogrešne i nerazvijene tehnike. Veoma je bitno nakon svakog protivničkog poteza razmotriti mogućnosti tog poteza te stvarne razloge za njegovo odigravanje. Nepoštivanje tog osnovnog pravila neizbježno dovodi do grubih previda, koji vode ka gubitku materijala i partije.
Jedna tehnika koja je ranije preporučivana kako bi se izbjegli grubi previdi jest da se planirani potez upiše u zapisnik partije, a zatim da se još jednom pogleda pozicija prije nego što taj potez bude povučen.[1][2] Ta praksa nije bila neuobičajena čak ni među velemajstorima.[3] Međutim, 2005. FIDE je to zabranila, zahtijevajući umjesto toga da potez mora biti odigran prije nego što se zapiše.[4][5] Šahovski savez SAD-a također je usvojio to pravilo, sa stupanjem na snagu od 1. januara 2007 (promjena pravila 15A)[6] iako se ono ne primjenjuje univerzalno.