![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cb/White-tailed_deer_%2528Odocoileus_virginianus%2529_grazing_-_20050809.jpg/640px-White-tailed_deer_%2528Odocoileus_virginianus%2529_grazing_-_20050809.jpg&w=640&q=50)
Biljožderi
From Wikipedia, the free encyclopedia
Biljožderi ili biljojedi (herbivori) su životinje koje su anatomski i fiziološki prilagođene na ishranu biljnim materijalom (npr. lišćem) kao glavnom komponentom ishrane. Kao adaptaciju na ovakvu ishranu, biljojedne životinje obično imaju prilagođene hrapavi ili za mrvljenje prilagođeno zubalo. Konji i drugi biljojedi imaju široke zube koji su prilagođeni za brušenje trave, kore drveta, i drugih tvrdih biljnih materijala. Pored toga, i cijeli probavni sistem im je prilagođen preradi celuloze i njenih derivata. Tako, npr., zbog specijalizacije na biljnu hranu biljožderi imaju duži probavni trakt, veći želudac, jače vilice a kod sisara široke kutne zube nego mesožderi ili svežderi. To se osobito odnosi na niz specijaliziranih struktura želuca i crijeva, koji su specifični za pojedine redove biljojeda.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cb/White-tailed_deer_%28Odocoileus_virginianus%29_grazing_-_20050809.jpg/640px-White-tailed_deer_%28Odocoileus_virginianus%29_grazing_-_20050809.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/15/Caterpillar_feeding_on_leaf_-_20140906_121127_%28cropped%29.jpg/640px-Caterpillar_feeding_on_leaf_-_20140906_121127_%28cropped%29.jpg)
Latinska kovanica herbivora potiče od od riječi herba ( = male biljke ili biljka) i vora od vorare (= da jede ili proždire).[1][2][3]
Biljožderi se mogu naći na kopnu, u moru i slatkim vodama. Biljožderi su uglavnom sisari. Poznatiji su konji i primati. Svi su primati biljožderi, izuzmemo li ljude i babune. Također čimpanaze ponekad jedu meso manjih životinja.