Bentbaša
From Wikipedia, the free encyclopedia
Bentbaša (bent – nasip, brana) dio je Sarajeva koji prati tok rijeke Miljacke. U vrijeme nastanka grada ovdje su se nalazili Isa-begovi mlinovi i menzilhane (gostionice).
Bentbaša | |
---|---|
Najbliži grad | Sarajevo |
Koordinate | 43°49′07″N 18°27′36″E |
Površina | 160,9 ha |
Osnovano | 2017.[1] |
Upravnik | Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja[2] |
Rijeku je ovdje nekada premošćivala ćuprija od jarećih mijehova, koju je ovdje dao postaviti Omer-paša Latas; zatim, drveni most – sagrađen 1793. godine, koji je služio za vađenje drvenih balvana, koji su spuštani u Paljansku Miljacku i rijekom transportirani do grada. Tomrukčije (trgovci drvetom) vadili su ih iz vode na Bentbaši i prodavali. Dolaskom Austro-Ugarske na ovom dijelu sagrađeno je, 1884. godine, kupalište Da Riva. Gradnjom ceste ka Kozijoj ćupriji, probijen je tunel i sagrađena Narodna banja, koja je otvorena 20. jula 1902. godine. Ovdje su Sarajke prale veš i tepihe, a vozili su se kerepi.
Bentbaša je opjevana u sevdalinkama. U Hadži-Šabanovoj kahvi, uz ples Armenki i dibek (tucanje zdrobljene kafe), ostajalo se do zore. Imala je dva nivoa, s terasom na stubovima iznad vode. Na brežuljku s druge strane rijeke, nalazila se kafana Babića bašta i jedno od prvih dječijih igrališta u Sarajevu. Naseljima Toplik – na lijevoj, i Brodac – na desnoj obali Miljacke, ulazilo se sa Bentbaše u grad. Danas se ovdje nalaze brana, Institut Goethe BiH, Ambasada Republike Slovenije u Sarajevu.