Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
najviši predstavnički i zakonodavni organ Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata / From Wikipedia, the free encyclopedia
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) bilo je najviše predstavničko i zakonodavno tijelo na teritoriji Kraljevine Jugoslavije za vrijeme okupacije države od strane Sila Osovine u Drugom svjetskom ratu. Osnovan je u Bihaću 26. novembra 1942. od strane Josipa Broza Tita, vođe jugoslavenskih partizana, oružanog pokreta otpora koji je predvodila Komunistička partija Jugoslavije.
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) | |
---|---|
Vrsta | |
Vrsta | Jednodomni sistem |
Historija | |
Osnovano | 26. novembar 1942. |
Raspušteno | 29. novembar 1945. |
Sljedbenik | Skupština FNRJ |
Početak saziva | 26. novembar 1942. |
Vodstvo | |
Predsjednik Predsjedništva | Ivan Ribar, KPJ |
Potpredsjednici | Pavle Savić Nurija Pozderac, KPJ |
Broj zastupnika | 77 (1942) 303 (1943) 357 (1945) |
Mjesto zasjedanja | |
Mjesto drugog zasjedanja Jajce, Bosna i Hercegovina |
AVNOJ je još dva puta zasjedao, u Jajcu 1943. i u Beogradu 1945, ubrzo nakon završetka rata u Evropi. Između zasjedanja, djelovao je preko svog Predsjedništva, Izvršnog odbora i Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije. Komitetu su dodijeljena ovlaštenja koja obično imaju vlade. Dok je Tito predsjedavao odborom, zasjedanjima AVNOJ-a i njegovim Predsjedništvom je predsjedavao Ivan Ribar. Drugo zasjedanje AVNOJ-a proglasilo se za novo zakonodavno tijelo Jugoslavije i odlučilo da ona bude multietnička savezna država.
Do 1944. Saveznici i jugoslavenska vlada u egzilu priznali su AVNOJ kao glavno jugoslavensko zakonodavno tijelo. Treće zasjedanje AVNOJ-a sazvano je u sklopu priprema za Ustavotvornu skupštinu, kada je ponovo sazvana jugoslavenska skupština 1945. Odlukama AVNOJ-a utvrđeno je da će u federaciji postojati šest jedinica sa definisanim granicama. Također je preuzela poziciju legitimnog vladajućeg tijela Jugoslavije od vlade u egzilu Kralja Petra II.