Iznenadna srčana smrt
From Wikipedia, the free encyclopedia
Iznenadna srčana smrt (ISS) (lat. ) je prirodna, ali neočekivana smrt uzrokovana srčanim oboljenjem, a u odsustvu drugih potencijalno smrtonosnih uzroka, koja se manifestuje gubitkom svesti i drugim simptomima, nastalim unutar jednog sata od početka akutnih promena u funkciji srčanosudovnog (kardiovaskularnog) sistema.[1] Sindroma ISS je prirodna, brza i neočekivana reakcija srca, bez obzira na to da li je neko oboljenje postojalo ranije. Kako je neposredni uzrok smrti srčani zastoj, on dovodi do nagle promene funkcionisanja srčanosudovnog sistema, koje je nespojivo sa očuvanjem svesti zbog naglog prekida snabdevanja krvlju centralnog nervnog sistema. Posebno treba naglasiti da se ISS karakteriše kratkim vremenskim intervalom od početka poremećaja, odgovornog za srčani zastoj, do nastanka gubitka svesti.[2]
Iznenadna srčana smrt | |
---|---|
Latinski | Mors cardiaca subita |
Reanimacija pacijenta sa znacima ISS | |
Klasifikacija i spoljašnji resursi | |
Specijalnost | kardiologija, urgentna medicina |
Neke grupe pacijenata sa kongenitalnim srčanim anomalijama, kardiomiopatijama i primarnim aritmijama (sindrom produženog QT intervala i Wolf-Parkinson-White sindrom), imaju povećani rizik od iznenadne srčane smrti. Iznenadna srčana smrt u dece i adolescenata je uglavnom udružena sa srčanom bolesti. Najčešće su to kongenitalne srčane anomalije, hipertrofična kardiomiopatija, aortalna stenoza, druge kardiomiopatije, poremećaji ritma, kongenitalne i stečene anomalije koronarnih (srčanih) arterija.[3][4][5]