Željezno doba
From Wikipedia, the free encyclopedia
Gvozdeno ili željezno doba je najmlađi period praistorije, koji smenjuje bronzano doba i traje do početka nove ere. Ovo je doba kada je čovek ovladao proizvodnjom i upotrebom gvožđa, koje ulazi u široku primenu, metalurgijom i kada se javlja prvi novac.
Željezno doba |
---|
↑ Bronzano doba |
Kolaps Bronzanog doba Drevni Bliski Istok (1300-600. pne.) Indija (1200-200. pne.)
Evropa (1000. pne.-400. n.e.)
Kina (600-200. pne.) Japan (500. pne.-300. n.e.) Koreja (400-60. pne.) Nigerija (400. pne.-200. n.e.) |
Aksijalno doba |
↓Historiografija |
Za početak gvozdenog doba se smatra 1000. godina pne. kada se znanje o topljenju gvožđa proširilo Bliskim istokom i Grčkom. U srednjoj i južnoj Evropi govzdeno doba počinje u 9 veku pne (u Grčkoj se završava protogeometrijski period). Pretpostavka je da se razvija samostalno. Obrada gvožđa hladnim kovanjem počinje negde na Bliskom istoku oko 6000. g. pne. U zapadnoj Evropi Kelti su bili prvi koji su upotrebljavali gvožđe. U francuskoj školi ovaj period se naziva "protoistorija".