Geography of Nigeria
Obodo dị na West Africa / From Wikipedia, the free encyclopedia
Naịjirịa bụ mba dị n'Ebe Ọdịda Anyanwụ Afrịka, ya na Republic of Benin n'ebe ọdịda anyanwụ, Chad na Cameroon n'ebe ọwụwa anyanwụ, na Niger n'ebe ugwu.[1] Ụsọ oké osimiri ya dị na Gulf of Guinea n'ebe ndịda ma na-ejikọta Lake Chad n'ebe ugwu ọwụwa anyanwụ. Ihe ndị ama ama na Naịjirịa gụnyere Adamwa Plateau, Mambilla Plateau, Jos Plateau, Obudu Plateau, Osimiri Niger, Osimiri Benue, na Niger Delta.
A na-ahụ Naijiria n'ebe okpomọkụ, ebe ihu igwe na-adị mmiri n'oge na-adịghị anya ma na-adị ezigbo mmiri. Naịjirịa nwere ụdị ihu igwe anọ; a na-ejikarị ụdị ihu igwe ndị a eme ihe site na ndịda ruo n'ebe ugwu.
N'inwe mpaghara nke 923,768 km2, isi iyi Naịjirịa bụ Niger, ebe ọ nwetara aha ya site na, na Benue, isi iyi nke Niger. Ebe kachasị elu na mba ahụ bụ Chappal Waddi (ma ọ bụ Gangirwal) na 2,419 m (7,936 ft.), nke dị n'ugwu Adamawa na Gashaka-Gumti ogige ọha, Taraba Stati, na ókèala ya na Cameroon.[2]
Isi obodo ya bụ Abuja, nke dị na ebe a na-elekwasị anya na mba ahụ, ebe Lagosụ bụ ọdụ ụgbọ mmiri dị mkpa nke mba ahụ, etiti ego na obodo kachasị ukwuu. A na-ekwurịta okwu n'asụsụ ndị dị iche iche bụ Bekee (nke gọọmentị), Hausa, Igbo, a na-enyocha na Naịjirịa nwere ihe dị ka 250 dị iche iche agbụrụ-etymological.
Ọnọdụ ihu igwe na-ekpo ọkụ, nke Köppen climate nghazi okwa kpọrọ "Am", dị n'akụkụ ndịda nke mba ahụ. Ọnọdụ ihu igwe a na-emetụta mmiri ozuzo sitere na South Atlantic Ocean, nke ikuku MT (maritime tropical) na-eweta na mba ahụ, ikuku na-ekpo ọkụ nke mmiri na-ekpuchi mmiri site n'oké osimiri gaa n'ala. Okpomọkụ ya na oke iru mmiri ya na-enye ya ọchịchọ siri ike ịrịgo ma mepụta nnukwu mmiri ozuzo, nke bụ n'ihi mkpokọta mmiri na ikuku na-arị elu ngwa ngwa.[3] Ọnọdụ ihu igwe nke okpomọkụ nwere obere okpomọkụ. Mgbe ahụ, ọnọdụ okpomọkụ fọrọ nke nta ka ọ bụrụ ihe na-adịgide adịgide n'afọ niile; dịka ọmụmaatụ, Warri na mpaghara ndịda Naịjirịa na-edekọ ihe kachasị elu nke 28 (82.4 °F) maka ọnwa ya kachasị ọkụ ebe okpomọkụ ya kachasị ala bụ 26 °C (78.8 ) n'ọnwa ya kachasị jụụ.
Akụkụ ndịda Naịjirịa na-enwe nnukwu mmiri ozuzo. Oké ifufe ndị a na-abụkarị convectional n'okike n'ihi ịdị nso nke mpaghara ahụ na belt equatorial. Mmiri ozuzo a na-enweta kwa afọ na mpaghara a dị elu nke ukwuu. Niger Delta na-enweta ihe karịrị 4,000 mm (157.5 in) nke mmiri ozuzo kwa afọ. Ndị ọzọ dị na ndịda ọwụwa anyanwụ -enweta n'etiti 2,000 na 3,000 mm (118.1 in) nke mmiri ozuzo kwa afọ. Mpaghara ndịda Naịjirịa na-enwe mmiri ozuzo okpukpu abụọ nke mmiri ozuzo abụọ dị elu, na oge ọkọchị dị mkpirikpi na oge ọkọchukwu dị ogologo na-ada n'etiti na mgbe ọ bụla. Oge mmiri ozuzo mbụ na-amalite na Machị ma na-agwụ na ngwụcha Julaị na ọnụ ọgụgụ kachasị elu na June, oge mmiri ozuzo a na-esote obere ezumike mmiri n'ọnwa Ọgọstụ nke a maara dị ka ezumike Ọgọustụ nke bụ obere oge ọkọchị na-adịru izu abụọ ruo atọ n'ọngọst. Oge mmiri ozuzo dị mkpirikpi na-amalite na mbido Septemba ma na-adịgide ruo n'etiti Ọktọba na oge kachasị elu na njedebe Septemba. Ọgwụgwụ nke oge mmiri ozuzo dị mkpirikpi n'ọnwa Ọktoba na-esochi oge ọkọchị dị ogologo. Oge a na-amalite site na ngwụcha Ọktọba ma na-adịgide ruo mmalite Machị na ọnọdụ ọkọchị kachasị elu n'etiti mmalite Disemba na ngwụchi Febụwarị.[4]
Ọnọdụ ihu igwe savanna na-ekpo ọkụ (Aw) ma ọ bụ ihu igwe mmiri na-ekpuchi na mpaghara ma kpuchie ọtụtụ n'ime ọdịda anyanwụ ruo etiti Naịjirịa, ebe ọ na-enwe mmetụta dị ukwuu na mpaghara ahụ. Ọnọdụ ihu igwe a mejupụtara ihe ka ukwuu na mba ahụ ma nwee oge mmiri ozuzo na oge ọkọchị dị iche iche na otu ọnụ ọgụgụ a maara dị ka oge okpomọkụ kachasị elu. Okpomọkụ dị n'elu 18 °C (64 ) n'afọ niile. Abuja, isi obodo Naịjirịa nke dị n'etiti Naịjirị, nwere okpomọkụ dị 18.45 (65.21 °F) ruo 36.9 °C (98.4 ) mmiri ozuzo kwa afọ nke ihe dị ka 1,500 mm (59.1 in) na otu mmiri ozuzo kachasị na Septemba. Oge ọkọchị na-ewere ọnọdụ site na Disemba ruo Machị ma na-ekpo ọkụ ma kpọọ nkụ na ifufe Harmattan, ikuku na-ekpuchi okpomọkụ (CT) nke jupụtara na uzuzu sitere na Sahara, na-adị n'oge a niile.
Site na mpaghara Intertropical Convergence Zone na-aga n'ebe ugwu n'elu ọdịda anyanwụ Afrika site na Southern Hemisphere n'ọnwa Eprel, nnukwu mmiri ozuzo na-abịa site na igwe ojii convective tupu oge ọnwa na-abịa n'ụdị akara mmiri ozuzo nke a makwaara dị ka ugwu ọwụwa anyanwụ mepụtara n'ihi mmekọrịta nke ikuku abụọ na-achịkwa na Naịjirịa a maara dị ka mmiri ozuzo mmiri ozuzo (ebe ndịda) na kọntinent okpomọkụ (ebe ugwu ọ na-amalite na-eme n'etiti Naịga n'ebe ndịda anyanwụ na-amalite n'ọnwarụda anyanwụ na July, na-eme ka mmiri ozu na-eme na-emechi mmiri ozuzo.[5] iri ozuzo zuru oke na etiti ịjirịa dịgasị iche site 1,100 mm (43.3 in) na ala dị ala ruo ihe karịrị 2,000 mm (78.7 in) n'akụkụ ndịda ọdịda anyanwụ nke Jos Plateau.
Ọnọdụ ihu igwe na-ekpo ọkụ (BSh) na-adịkarị n'ime Sahel n'akụkụ ugwu nke Naịjirịa. Ngụkọta mmiri ozuzo kwa afọ dị ala. Oge mmiri ozuzo n'akụkụ ugwu nke Naịjirịa na-ewe ọnwa atọ ruo anọ (June wee rue septemba). Oge fọdụrụ n'afọ na-ekpo ọkụ ma kpọọ nkụ na okpomọkụ na-arịgo elu ruo 40 °C (104.0 ). Potiskum, Yobe State nke dị n'ebe ugwu ọwụwa anyanwụ nke Naịjirịa dekọrọ okpomọkụ kachasị ala na Naịjirị nke 2.8 °C (37.0 ).
A na-ahụ ihu igwe Alpine ma ọ bụ ihu igwe ugwu ma ọ bụ ugwu ugwu na mpaghara ugwu na Naịjirịa. Ugwu nwere ihu igwe alpine na Naịjirịa, karịrị mita 1,520 (4,987 ) n'elu oke osimiri. N'ihi ọnọdụ dị n'ebe okpomọkụ, elu a dị elu iji ruo akara ihu igwe dị n'etiti ebe okpomọkụ si otú ahụ na-enye ugwu, ugwu na mpaghara ala dị larịị nke gụzọ n'elu ịdị elu a, ihu igwe ugwu dị jụụ.