Paul Klee
From Wikipedia, the free encyclopedia
Paul Klee (pwononse /paʊ̯l kleː/[alpha 1]) se yon pent Alman ki fèt nan Münchenbuchsee (tou pre Bèn nan Swis) epi li mouri nan nan Locarno (kanton Ticino an Swis).
ou kapab pataje konesans ou pandan w ap amelyore l (Kijan ?) selon rekòmandasyon Pwojè ki gen rapò ak li yo.
Pòtre Alexander Eliasberg nan 1911 | |
Biyografi | |
---|---|
Non matènèl | Paul Klee |
Nasyonalite | Wayòm Pris (en) ak Swis |
Nesans | |
Lye nesans | Münchenbuchsee |
Lanmò | (ak 60 ane) |
Lye lanmò | Muralto |
Mouvman | Ekspresyonis, Sireyalis, pointillisme (en), Bauhaus (en) ak Colorfield Painting (en) |
Zèv prensipal | |
Zèv prensipal | Légende du marais (en), La Machine à gazouiller (en) ak Angelus Novus (en) |
modifye - modifye kòd - gade Wikidata |
Li se youn nan pi gwo atis premye mwatye XXe syèk la. Li te fè eksperyans premye gwo siksè li an 1917, pandan Premye Gè Mondyal la. Li se yon pent ak yon pwofesè apresye: depi , yo te rele li pou anseye nan Bauhaus nan Weimar ki te fonde pa Walter Gropius. , an 1919. An 1931, li te yon pwofesè nan Akademi Boza Düsseldorf, kote National Socialist German Workers' Party te revoke li epi te atake li avèk vyolans[1] . Li te egzile an Swis apati 1934, li te mande natiralizasyon, men li te jwenn li sèlman kèk jou apre lanmò li an 1940[2].
Sann li te antere an 1946, nan simityè Schoshalde nan Bèn [2]. Se nan Bèn tou ke achitèk Renzo Piano te konstwi Paul-Klee Center, ki louvri depi , epi kote nou jwenn yon varyete trè gran nan travay pent la, soti nan desen li yo rive nan manryonèt li yo.
Travay li, pitit gason l Felix defini kòm "enigmatik", te poze anpil kesyon nan kritik atizay, paske li swiv yon chemen etranj. Soti nan konstriktif jan li te ye nan epòk Bauhaus, li piti piti vin pi entwisyon epi, dapre Antoni Tàpies, li vin pi espirityèl: « Klee se nan Lwès youn nan moun privilejye yo ki te konnen kijan pou bay mond atizay nouvo oryantasyon espirityèl ki manke jodi a kote relijyon yo sanble ap fè fayit. Nou te kapab wè nan li reprezantan pafè a nan sa Mircea Eliade rele kreyasyon inik mond Lwès modèn lan[3]. »