William Prout
From Wikipedia, the free encyclopedia
William Prout (Horton, Gloucestershire, UK, 15. siječnja 1785. – London, UK, 9. travnja 1850.), engleski liječnik i kemičar. Diplomirao je medicinu u Edinburghu (1811.), a kao liječnik u Londonu bavio se kemijom spojeva povezanih s fiziologijom i patologijom. Otkrio je mokraćnu kiselinu i njezinu amonijevu sol. Posebno je bilo značajno njegovo otkriće solne kiseline u želučanom soku (1824.). Prvi je sastojke hrane podijelio na masti, ugljikohidrate i bjelančevine (1827.). Na temelju do tada određenih približnih vrijednosti relativnih atomskih masa kemijskih elemenata, koje su većinom bile gotovo cjelobrojne, smatrao je da su one višekratnici relativne atomske mase vodika, pa je pretpostavio (1816.) da su atomi svih kemijskih elemenata sastavljeni od vodika kao prvotne materije ili pratvari (Proutova hipoteza). Iako je hipoteza nakon pola stoljeća odbačena, u određenom smislu nije bila sasvim netočna, jer atomske jezgre svih elemenata sadrže protone, to jest jezgre vodikovih atoma. Prout je 1817. bio izabran za člana Kraljevskoga društva u Londonu (eng. Royal Society).[1]
William Prout | |
Naslikao Henry Wyndham Phillips | |
Rođenje | 15. siječnja 1785. Horton, Gloucestershire, Ujedinjeno Kraljevstvo |
---|---|
Smrt | 9. travnja 1850. London, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Narodnost | Englez |
Polje | Kemija, medicina |
Institucija | Radio kao liječnik |
Alma mater | Sveučilište u Edinburghu |
Poznat po | Proutova hipoteza vezana za periodni sustav elemenata |
Istaknute nagrade | Copleyeva medalja (1827.) Član Kraljevskoga društva (1817.) |
Portal o životopisima |