Rekonkvista
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rekonkista ili Rekonkvista[1] (španj. reconquista = ponovno osvajanje) pokret je Španjolaca i Portugalaca s ciljem protjerivanja Maura (islamskih Arapa) s Pirinejskog poluotoka, odnosno s ciljem njegova ponovnog osvajanja, što je u stvari i značenje španjolske riječi "reconquista". Uzrok rekonkviste bio je prodor Maura u Europu koji su 714. godine zauzeli veći dio poluotoka, a njihov dalji prodor zaustavlja tek Karlo Martel kod Toursa 732. godine. Sama rekonkvista počinje 718. godine oslobođenjem Galicije i Leona, odnosno Pelayovom pobjedom kod Covadonge 722. godine, a okončava se 1492. godine kada je osvojen Granadski emirat, zadnje maursko uporište u Europi.
Povijest Španjolske |
---|
Prapovijest Iberijskog poluotoka |
Španjolska u antičko doba |
Španjolska i Rimljani |
Španjolska u Srednjem vijeku |
- Vizigotska Španjolska |
- Svevsko kraljevstvo |
- Spanija |
- Al-Andalus |
- Rekonkista |
Španjolsko kraljevstvo |
- Habsburška Španjolska |
- Španjolska u doba prosvjetiteljstva |
Restauracija apsolutizma u Španjolskoj |
Prva španjolska republika |
Restauracija burbonske Španjolske |
Druga španjolska republika |
Španjolski građanski rat |
Španjolska pod Frankom |
Španjolska tranzicija |
Moderna Španjolska |
Rekonkvista – u vjerskom pogledu – predstavlja sukob između kršćanstva, odnosno katoličanstva s jedne i islama s druge strane, koji se okončao potpunim nestankom islama s prostora zapadne Europe.