Siva masa
From Wikipedia, the free encyclopedia
Siva masa, siva tvar ili siva materija (lat. substantia grisea) je glavna komponenta centralnog nervnog sistema, koja se sastoji od tijelâ nervnih ćelija, neuropila (dendriti, mijelinizirani i mijelinizirani aksoni), glijinih ćelija: astroglija i oligodendrociti) i kapilara.[1][2][3] [4][5]
Siva masa (Substantia grisea) | |
---|---|
Identifikatori | |
Code | A14.1.00.002 |
Dorlands /Elsevier | Gray matter |
TA | A14.1.00.002 A14.1.02.020 A14.1.04.201 A14.1.05.201 A14.1.05.401 A14.1.06.301 |
FMA | 67242 |
Anatomska terminologija |
Siva materija razlikuje se od bijele po tome što siva sadrži brojna ćelijska tijela i relativno malo mijeliniziranih aksona, dok se bijela masa sastoji uglavnom od dugačkih mijeliniziranih aksona, a sa relativno vrlo malo ćelijskih tijela.[6]
Razlika u boji uglavnom je posljedica izražene bjeline mijelina. U živom tkivu, siva materija zapravo veoma svijetlo siva, sa žućkastim ili ružičastim tonovima koji potiču od boje krvnih kapilare i neuronsdkih tijela.[7][8][9]
Siva materija sadrži većinu tijela neuronskih ćelija mozga, a obuhvata moždane regije koje su uključene u kontrolu mišića, senzornu percepciju, kao što su vid i sluh, pamćenje, emocije, govor, odlučivanje, te samokontrola. Procjenjuje se da 20% ukupne tjelesne potrošnje kisika odlazi na mozak, 95% od toga troši se upravo u sivoj tvari.[10]