Bazna ganglija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Bazna ganglija, osnovna ganglija ili bazna jezgra sadrži više supkortikalnih jezgara raznovrsnog porijekla, u mozgu kičmenjaka, nalazi se na dnu telencephalona.[1][2][3][4]
{{{Ime}}} | |
---|---|
Detalji | |
Dio od | Cerebrum |
Identifikatori | |
MeSH | A08.186.211.730.885.105 |
NeuroLex ID | Basal ganglia |
Dorlands /Elsevier | n_11/12580456 |
TA | A14.1.09.501 |
FMA | 84013 |
Anatomska terminologija |
Jezgra baznih ganglija su snažno povezana sa moždanim korteksom, talamusom i moždanom, kao i nekoliko drugih područja mozga. Bazne ganglije imaju različite funkcije, uključujući: kontrolu voljnih motornih pokreta, proceduralno učenje, rutinska ponašanja ili "navike", kao što su bruksizam, pokreti očiju, spoznaje[5] i emocije.[6] Glavne komponente baznne ganglije – prema funkciji – su dorzalni strijatum (kaudalno jezgro i putamen), ventralni strijatum (nucleus accumbens i mirisni čvorovi), globus pallidus, ventralni pallidum, substantia nigra i suptalamsko jezgro.[7]
Važno je napomenuti, međutim, da se dorzalni striatum i globus pallidus mogu smatrati anatomski različitim od substantia nigra, nucleus accumbens i suptalamsko jezgra. Svaka od ovih komponenti ima složenu internu anatomski i neurohemijskih organizacije. Najveća komponenta, strijatum (dorzalni i ventralni), prima ulazne signale iz mnogih područja mozga izvan baznih ganglija, ali izlaz ima samo na ostale dijelove baznih ganglija. Pallidum prima ulaz iz striatuma, a šalje inhibitorni izlaz na veliki broj područja motornih veza. Substantia nigra je izvor strijatnog i ulaz neurotransmitera dopamina, koji ima važnu ulogu u funkciji baznih ganglija. Subthalamsko jezgr prima ulazne impulse uglavnom iz strijatuma kore velikog mozga, a projicira ih na globus pallidus.
Ppopularne današnje teorije impliciraju da bazn ganglija prvenstveno djeluju u izboru akcije; to jest, pomaže u određivanju odluke od nekoliko mogućih oblika izvršnih ponašanja u bilo kojem trenutku. U specifičnijem terminu, primarna funkcija bazne ganglije je vjerovatno da kontrolra i regulira rad motornih i premotornik područja moždane kore, tako da se voljni pokret mogu glatko izvesti.[8] Eksperimentalne studije pokazuju da bazna ganglija ima inhibitorni utjecaj na broj motornih sistema, i da je oslobađanje od ove inhibicije dozvoljava motor sistem da postanu aktivni. U "prebacivanje ponašanja", koje se odvija u okviru baznih ganglija pod utjecajem signala iz mnogih dijelova mozga, uključujući i prefrontalni korteks, koji ima ključnu ulogu u izvršnoj funkciji.[9]
Značaj ovih subkortikalnih jezgara za normalnu funkciju i ponašanje mozga naglašen je za brojna i raznovrsna neurološka stanja povezana sa disfunkcijom bazne ganglije, koje uključuju: poremećaje kontrole ponašanja, kao što su Touretteov sindrom, hemibalizam i opsesivno-kompulzivni poremećaj, distonija, ovisnosti i poremećaj pokreta, Od njih ih se najviše javlja u Parkinsonovoj bolesti, koja uključuje degeneraciju ćelija koje proizvode dopamin u substantia nigra pars compacta i Hungtinovoj bolesti, koja prije svega uključuje oštećenje strijatuma.
Smatra se da veliki broj visoko prijemčivih droga, uključujući i kokain, amfetamin i nikotin, djeluju uz povećanje efikasnosti ovog dopaminskog signala. Tu je i umiješanost hiperaktivnosti u VTA dopaminergičkim projekcijama u shizofreniji.[10]