Wiase afanaa nyinaa mu nnipa dodoɔ
From Wikipedia, the free encyclopedia
Wiase afanaa nyinaa mu nnipa dodoɔ (world population) yɛ nnipa dodoɔ a wɔte ase mprenpren yi. United Nations susuiɛ sɛ anka ɛsɛ sɛ ɛboro ɔpepepem nwɔtwe (8billion) wɔ Obubuo bosome no mfinimfin wɔ mfeɛ mpem aduonu ne aduonu-mmienu mu (2022). Wɔde mfeɛ bɛyɛ mpem ahanu (200,000) wɔ nnipa ho nsɛm ansa wɔn abakɔsɛm reba ne abakɔsɛm a ɛfa nnipa nyinaa dodoɔ sɛ ebeduro ɔpepepem baako (1billion) ne mfeɛ ahanu ne dunkron (219 years) pɛ a aka bebree sɛ wɔbeduro ɔpepepem nwɔtwe(8billion).[3]
Nnipa nyinaa dodoɔ ɛhunu ɛyini ntoatoasoɔ wɔ Ɛkɔm Kɛseɛ a ɛbaeɛ wɔ afe apem ahasa ne dunum kɔ si afe apem ahasa ne dunson (1315-1317) akyi ne Owuo Tuntum (Black Death) wɔ 1350 mu, berɛ a na ɛbɛn ɔpepem ahasa ne aduoson (370,000,000) no. Wiase afanaa nyinaa dodoɔ yini wɔ ɔha nkyemu no, kɔɔ n'anim bɛboro ɔha nkyemu baaka ne akyirepɔ nwɔtwe (1.8%) afe biara, esii wɔ afe apem ahankron ne aduonum num (1955) ne afe apem ahankron ne aduoson num (1975) ntam, ɛrekɔ soro abɛn ɔha nkyemu mmienu ne akyirepɔ baako(2.1%) wɔ afe apem ahankron ne aduosia num (1965) ne afe apem ahankron ne aduoson (1970) ntam.[4] Eyini ne nkɔsoa wɔ ɔha nkyemu mu no te baa fam ɔha nkyemu baako ne akyirepɔ baako (1.1%) wɔ mfeɛ mpem mmienu ne dunum (2015) ne mfeɛ mpem aduonu ne aduonu (2020) ntam na wɔrehwɛ anim sɛ ɛbɛsan ate aba fam wɔ sɛntiri a ɛtɔ so aduonu-baako no mu (21St century).[5]
Amansan nyinaa awoɔ seesei yɛ (2015-2020) ɔpepepem ɔha ne aduanan (140 million )/afe, a wɔsusu sɛ ɛbɛkɔ n'anim wɔ 2040 -2045 wɔ ɔpepepem ɔha ne aduanan- baako(141 millon) anaa afe na asane aba fam nkarankara ɔpepepem ɔha ne aduonu-nsia (126million) anaa afe wɔ 2100 mu. Nnipa dodoɔ a wawu seesei yɛ ɔpepepem aduonum nson (57 million ) anaa afe na wɔsusu ɛbakɔ n'anim steadily ɔpepepem ɔha ne aduonu-baako(121million) anaa afe wɔ 2100.
Wɔ mfeɛ mpem aduonu ne aduonu mu (2020) no nnipa mfeɛ mfinimfin deɛ yɛ mfeɛ aduasa-baako (31years).