Teleskop Habl
свемирски телескоп / From Wikipedia, the free encyclopedia
Svemirski teleskop Habl (engl. ) je projekat nastao saradnjom Nase i Evropske svemirske agencije. Ovaj teleskop je lansiran u nisku Zemljinu orbitu 1990. godine i ostaje u operaciji. On nije bio prvi svemirski teleskop, ali je jedan od najvećih i najsvestranijih. On je dobro poznat kao vitalni istraživački alat i kao astronomijska blagodat u pogledu odnosa sa javnošću. Teleskop Habl je nazvan po astronomu Edvinu Hablu i jedna je od velikih opservatorija agencije NASA, zajedno sa Komptoskom gama zračnom opservatorijom, Čandrovom rendgenskom opservatorijom i Spicerovim svemirskim teleskopom.[7]
- Za ostale upotrebe, pogledajte članak Habl
Opšte informacije | |
---|---|
1990-037B | |
Organizacija | / ESA / STScI |
Datum lansiranja | 24. april 1990.[1] |
Mesto lansiranja | SC Kenedi |
Vozilo lansiranja | Diskaveri (STS-31) |
Dužina misije | 25 godina |
Datum deorbitacije | ~2021[2][3] |
Masa | 11.110 [4] |
Tip orbite | blizo kružne, niska Zemljina orbita |
Visina orbite | 551–555 |
Orbitalni period | 96–97 minuta (14-15 perioda na dan) |
Orbitalna brzina | 7.500 |
Ubrzanje usled gravitacije | 8.169 |
Lokacije | niska orbita Zemlje |
Stil | Riči-Kretienov reflektor |
Talasna dužina | Optička, ultraljubičasta, blisko-infracrvena |
Prečnik | 2,4 [5] |
Površina | 4,5 [6] |
Fokalna dužina | 57,6 |
Instrumenti | |
infracrvena kamera/spektrometar | |
optička kamera za istraživanja | |
optička kamera širokog polja | |
ultraljubičasti spektrograf | |
optički spektrometer/kamera | |
tri senzora za fino navođenje | |
Vebsajt | hubble.nasa.gov hubblesite.org www.spacetelescope.org |
Teleskop se nalazi u orbiti oko Zemlje i snima veoma kvalitetne slike svemirskih tela i pojava, i prikuplja mnoštvo naučnih informacija. Habl poseduje ogledalo od 2,4 m (7,9 ft), i njegova četiri glavna instrumenta osmatraju u ultraljubičastom, vidljivom i bliskom infracrvenom području elektromagnetnog spektra. Hablova orbita izvan distorzije Zemljine atmosfere omogućava mu snimanje slika ekstremno visoke rezolucije sa znatno nižim pozadinskim svetlom u odnosu na zemaljske teleskope. Ovim teleskopom su snimljene neke od najdetaljnijih slika vidljivom svetlošću, omogućavajući dubok pogled u svemir. Mnoge Hablove opservacije su dovele do proboja u astrofizici, poput određivanja brzine širenja svemira. Habl je na mnoge načine izmenio ljudsko razmišljanje o svemiru – doneo je revoluciju u modernu astronomiju i to ne samo kao vrlo dobar instrument, već i kao stalan podsticaj novim istraživanjima.
Naučni institut za svemirski teleskop (engl. ) bira Hablove ciljeve i obrađuje rezultirajuće podatke, dok Godardov centar za svemirske letove kontroliše svemirsku letelicu.[8] Svemirski teleskopi su bili predloženi već 1923. godine. Habl je finansiran tokom 1970-ih sa predloženim lansiranjem u 1983. godini, ali je projekat ispaštao usled tehničkih kašnjenja, budžetskih problema i katastrofe Čalendžera 1986. godine. Konačno ga je lansirao spejs-šatl Diskaveri 1990. godine, ali je njegovo glavno ogledalo bilo pogrešno postavljeno, što je rezultiralo sfernom aberacijom koja je ugrozila mogućnosti teleskopa. Optika je korigovana na njen dizajnirani kvalitet servisnom misijom iz 1993. godine.
Habl je jedini teleskop koji je dizajniran tako da ga astronauti mogu održavati u svemiru. Pet misija spejs-šatla je popravile, nadogradile i zamenile sisteme na teleskopu, uključujući svih pet glavnih instrumenata. Peta misija je bila otkazana iz bezbednosnih razloga nakon katastrofe Kolumbije (2003), ali je upravnik agencije NASA Majkl D. Grifin odobrio je petu misiju servisiranja koja je završena 2009. godine. Prema podacima iz 2020. godine teleskop je operativan, i očekuje se da će trajati bar do 2030–2040.[9] Njegov naslednik je Svemirski teleskop Džejms Veb (engl. ) koji bi trebalo da bude lansiran u martu 2021. godine.[10]