From Wikipedia, the free encyclopedia
Kredno–paleogeni (K–Pg) događaj izumiranja,[lower-alpha 1] takođe poznat kao Kredno–tercijarno (K–T) izumiranje,[lower-alpha 2] bilo je iznenadno masovno izumiranje oko tri četvrtine biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji,[2][3][4] pre oko 66 miliona godina.[3] S izuzetkom nekih ektotermičnih vrsta, poput džinovskih morskih kornjača i krokodila, nisu preživeli tetrapodi teži od 25 kg.[5] To je označio je kraj perioda krede i time čitave mezozoične ere, otvarajući kenozojsku eru, koja traje i danas.
U geološkom zapisu K–Pg događaj obeležava tanak sloj sedimenta nazvan K–Pg granica, koja se širom sveta može naći u morskim i zemaljskim stenama. Granična glina pokazuje visok nivo metalnog iridijuma, što je retko u Zemljinoj kori, dok njime obiluju asteroidi.[6]
Kao što je to prvobitno predložio tim naučnika koji su predvodili Luis Alvarez i njegov sin Valter Alvarez 1980. godine, sada se generalno smatra da je K–Pg izumiranje uzrokovano udarom masivne komete ili asteroida širine 10—15 km (6—9 mi),[7][8] pre 66 miliona godina,[3] kojim je opustošeno globalno okruženje, uglavnom usled dugotrajne zime izazvane udarom, koja je zaustavila fotosintezu u biljkama i planktonu.[9][10] Hipoteza o uticaju, poznata i kao Alvarezova hipoteza, bila je ojačana otkrićem 180 km širokog kratera Čiksulub na poluostrvu Jukatan Meksičkog zaliva početkom 90-ih godina prošlog veka,[11] koji je pružio ubedljive dokaze da je K–Pg granična glina predstavlja krhotine od udara asteroida.[12] Činjenica da su izumiranja istovremeno odvila pruža snažne dokaze da ih je izazvao asteroid.[12] Projekt bušenja vršnog prstena Čiksuluba iz 2016. godine potvrdio je da on sadrži granit koji je izbačen u toku nekoliko minuta iz dubine zemlje, ali da jedva sadrži gips, uobičajenu stenu koja sadrži sulfat sa morskog dna tog regiona: gips bi isparavao i raspršio se kao aerosol u atmosferu, izazivajući dugoročne efekte na klimu i prehrambeni lanac.
Ostali uzročni ili doprinoseći faktori izumiranja mogu biti Dekanski Trapi i druge erupcije vulkana,[13][14] klimatske promene i promene nivoa mora.
Veliki broj vrsta je izumro u K-Pg izumiranju, od kojih je najpoznatija neavijanski dinosaurusi. Takođe je uništeno mnoštvo drugih zemaljskih organizama, uključujući sisare, pterosaure, ptice,[15][16] guštere,[17] insekte,[18][19] i biljke.[20] U okeanima, K-Pg izumiranje je ubilo pleziosaure, divovske morske guštere () i devastiralo ribe,[21] morske pse, mekušce (naročito amonite, koji su izumrli) i mnoge vrste planktona. Procenjuje se da je nestalo 75% ili više svih vrsta na Zemlji.[22] Ipak, izumiranje je takođe pružilo evolucijske mogućnosti: nakon svog buđenja, mnoge su grupe bile podvrgnute izuzetnom adaptivnom zračenju - nagloj i plodnoj divergenciji u nove oblike i vrste unutar poremećenih i ispraznjenih ekoloških niša. Posebno su sisari uvećali raznolikost u paleogenu,[23] evoluirajući nove forme poput konja, kitova, slepih miševa i primata. Ptice,[24] ribe,[25] i verovatno gušteri su takođe postali raznovrsniji.[17]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.