Univerzitet Virdžinije
From Wikipedia, the free encyclopedia
Univerzitet Virdžinije (engl. , skraćenica: ) je javni univerzitet u gradu Šarlotsvilu, u američkoj saveznoj državi Virdžiniji. Zamislio ga je i dizajnirao 1819. godine Tomas Džeferson (1743–1826), autor Američke deklaracije o nezavisnosti i treći predsednik SAD, koji je takođe bio talentovani arhitekta. Izvorno upravno telo UVA su činili bivši američki predsednici Tomas Džeferson, Džejms Madison i Džejms Monro. Posed na kojem je nastao univerzitet je bio u vlasništvu Monroa, u čijem domu i advokatskoj kancelariji je danas smešten rezidencioni deo univerziteta[5].
University of Virginia | |
Tip | Javni univerzitet |
---|---|
Osnivanje | 1819. god.; pre 205 godina (1819) |
Akademske afilijacije | |
Endaument | $9,5 milijardi (2018)[1] |
Budžet | $1,39 milijardi[2] |
Predsednik | Džejms E. Rajan |
Nastavno osoblje | 2,102 |
Broj studenata | 24,360[3] |
Preddiplomci | 16,655[3] |
Postdiplomci | 7,705[3] |
Lokacija | Šarlotsvil, Virdžinija, Sjedinjene Države |
Kampus | Mali grad 1.682 acres (6,81 km2) Svetska baština |
Boje | Narandžasto i plavo[4] |
Atletski nadimak | Kavalirsi Vahus |
Maskota | Kavalir |
Sportske afilijacije | – |
Veb-sajt | |
Invalidna dezignacija | |
Zvanično ime | Montičelo i Univerzitet Virdžinije u Šarlotsvilu |
Tip | Kulturni |
Kriteriji | i, iv, vi |
Označen | 1987 (11. zasedanje) |
Referenca br. | 442 |
Region | Evropa i Severna Amerika |
Zemljište za izgradnju univerziteta je 1788. godine je kupio ratni veteran Džejms Monro, koji će kasnije postati peti predsednik SAD. Godine 1817. odbor je otkupio zemljište od Monroa, kada je on bio predsednik, i pod vodstvom Džefersona započela je gradnja koja je dovršena 1819. god. Nastava na univerzitetu je započela 1825. godine. Za razliku od ostalih univerziteta koji su u to vreme nudili samo tri pravca: medicinu, pravo i teologiju, Univerzitet Virdžinije je nudio i studije astronomije, filozofije, politokologije, arhitekture i drugih inženjerskih disciplina. Bila je to prva obrazovna institucija koja je nudila studije modernih akademskih disciplina.[6] Još progresivniji korak je bio potpuno odvajanje obrazovanja od religije. Godine 1826. Džejms Madison, četvrti predsednik SAD je postao rektor univerziteta, a Džeferson je bio u upravnom odboru, sve do svoje smrti.
Tomas Džeferson je dizajnirao Univerzitet Virdžinije u duhu neoklasicizma i načelima paladijanizma, te ga je nazivao Akademsko selo (engl. ). Njegova jedinstvena arhitektura. zasnovana na rečniku klasične antike. simbolizuje težnje novoosnovane američke republike kao naslednice evropske tradicije, ali i najavljuje kulturni eksperiment tzv. kolonijalne arhitekture zrele države. Zbog toga je Virdžinijski univerzitet, zajedno s privatnom Džefersonovom vilom Montičelo, upisan na Uneskov popis mesta svetske baštine u Americi 1987. godine.[7][8]
Karnegijeva zadužbina je klasifikovala ovaj univerzitet kao istraživački univerzitet veoma visokog israživanja.[9][10] Njegovi nedavni istraživački napori su bili priznati od strane nučnih medija kao što je časopis Nauka, koji je pripisao nastavnom osoblju dva od prvih deset globalnih otrića prvorazrednog značaja 2015. godine.[11] nastavno osoblje i diplomirani studenti su isto tako osnovali veliki broj kompanija, kao što je Redit, koje ostvaruju prihod od više od $1,6 triliona godišnje, što je ekvivalentno sa 10. nejvećom ekonomijom na svetu.[12][13]
Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade i Pulicerove nagrade, postao je predavač i konzultant na univerzitetu 1957. godine, što je ostao do svoje smrti 1962. godine. Braća Džon F. i Robert F. Kenedi su pohađili univerzitet 1958. godine, a 1960. i Martin Luter King. Univerzitet su posetili i kraljica Elizabeta 1976. i Desmond Tutu 1998. godine.
Godine 2012. je rangirao Virdžinijski univerzitet na drugo mesto svih javnih univerziteta u SAD i 25. ponajbolje u državi[14]. Sportisti UVA se natiču u 23 sporta, a u ukupnom poretku američkih univerziteta () su ostvarili treće mesto 2010. godine.[15]