Umetnost u doba Abasida
From Wikipedia, the free encyclopedia
Tokom celokupne istorije čovečanstva sve civilizacije su ostvarivale svoj vizuelni izraz, u čemu ni islamska civilizacija nije izuzetak. Kada se spomene islamska umetnost, prvo na šta se pomisli su istočnjački tepisi, persijske minijature, marokanske keramičke pločice, a da ne govorimo o Kupoli na Steni, dvorcu Alhambra, džamiji Selimiji i Tadž Mahalu. Islamska umetnost obuhvata sve to i još mnogo više. Za razliku od hrišćanske umetnosti izraz islamska umetnost u sebi ne sadrži odrednicu religijskog. To je jednostavno umetnost nastala u zemljama u kojim je većinska religija islam, bez obzira na versku pripadnost pojedinca koji su tu umetnost stvarali.
Umetnost u vreme Abasida obuhvata period Abasidske vlasti je trajao u periodu od 750. do 1258. i nastupio je odmah nakom Umajadske vladavine (661—750). Začetnik ove dinastije je bio najmlađi stric proroka Muhameda, Abbas ibn Abd al-Muttalib po kome je i čitava dinastija dobila naziv. Period uspona Abasida se često naziva i klasičnim periodom islamske kulture, islamskom „renesansom“ i zlatnim dobom islamske umetnosti (približno obuhvata period 700-950). Nakon toga je usledio period opadanja halifske vlasti sa gubljenjem autoriteta u brojnim pograničnim delovima halifatada, bi ponovo doživeo procvat pred sam kraj vladavine ove dinastije.
Njihovu vladavinu karakteriše i premeštanje prestonice iz Damaska u Bagdad. Bagdad, mešavina dveju kultura — grčke i aramejske, postaje centar luksuza, poezije i nauke. To je grad Haruna Rašida i „Hiljadu i jedne noći“. Dolazi do procvata umetnosti, muzike i literature, kao i nauke gde su Arapi odigrali značajnu ulogu u očuvanju grčke antičke misli. Upravo Arapi su oni koji su prevodeći sve te spise omogućili kasnije Evropljanima da upoznaju brojna filozofska dela (kao što su npr. Platonova, Aristotelova, Hipokratova, Galenova...), i time stvori povoljnu intelektualnu klimu za razvoj humanizma i renesanse u Evropi.
U toku ovog perioda, dok je u Evropi trajao mračni srednji vek, na Bliskom istoku nauka, filozofija i umetnost pod okriljem Arapa doživljavaju svoj vrhunac. Razvija se algebra iz Indije, hemija i alhemija iz Kine, otpočinju brojne naučne studije vezane za optiku, astronomiju, medicinu... Pomenimo samo velikog Omara Hayyama, pesnika, matematičara, filozofa, astrologa... ili Ibn Sina (nama poznatijem po svom latinskom imenu Avicenna), lekar, filozof, hemičar, pesnik...