Tau lepton
From Wikipedia, the free encyclopedia
Tau lepton, takođe poznat kao tau čestica, tauon ili prosto tau je jedna od elementarnih čestica sa spinom od ½ i negativnim naelektrisanjem. Tau je jedna vrsta leptona zajedno sa elektronom, mionom i njihova 3 neutrina. On se obeležava simbolom τ−. Otkrio ga je 1995. naučnik Martin Luis Perl koji je za to otkriće dobio Nobelovu nagradu. Kao i ostali naelektrisani leptoni tau ima svoj neutrino koji se obeležava sa ντ. Antitau ili pozitivni tau je аntičestica koja mu odgovara i koja ima istu masu i spin ali suprotno naelektrisanje i obeležava se znakom τ+.
Kompozicija | Elementarna čestica |
---|---|
Statistike | fermionske |
Generacija | treća |
Interakcije | gravitaciona, elektromagnetna, slaba |
Simbol | τ− |
Antičestica | antitau (τ+) |
Otkriven | Martin Luis Perl et al. (1975)[1][2] |
Masa | 7003177686000000000♠1776,86±0,12 MeV/c2[3] |
Srednji poluživot | 6987290300000000000♠(2,903±0,005)×10−13 s[3] |
Naelektrisanje | −1 e[3] |
Boja naboja | nema |
Spin | 1/2[3] |
Slabi izospin | LH: −1/2, RH: 0 |
Slabi hipernaboj | LH: -1, RH: −2 |
Tau čestica naelektrisana i stoga na nju deluje elektromagnetna sila daleko jače nego gravitaciona sila. Zanimljivo je da je tau mnogo masivniji nego sto se očekivalo. Ispostavilo se da je energija potrebna da se stvori par tau čestica 3,6 što znači da mu je masa mirovanja 1,8 . To je oko 2 puta veća masa nego masa protona i čak oko 4000 puta veća od mase elektrona. Zbog tako velike mase tau lepton ima vreme života od samo 2,9×10−13 . Zbog sličnih karakteristika tau čestice reaguju sa drugim česticama skoro isto kao i elektroni. Jedna od većih razlika je da imaju manje zakočno zračenje od elektrona zbog njihove veće mase. To zakočno zračenje je takođe teško izmeriti zbog kratkog vremena života tau čestice.[4]