![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/32/Sun_Atmosphere_Temperature_and_Density_SkyLab.jpg/640px-Sun_Atmosphere_Temperature_and_Density_SkyLab.jpg&w=640&q=50)
Sunčeva atmosfera
Разрађени прозрачни омотач Сунца / From Wikipedia, the free encyclopedia
Sunčeva atmosfera je razređeni prozračni omotač Sunca koja se deli na dve zone - hromosferu i koronu. Prelazni prostor između hromosfere i korone je tranziciona zona.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/32/Sun_Atmosphere_Temperature_and_Density_SkyLab.jpg/640px-Sun_Atmosphere_Temperature_and_Density_SkyLab.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Solar_Spectrum.png/640px-Solar_Spectrum.png)
Kroz Sunčevu atmosferu se lepo može videti sjajna fotosfera, a ona sama se najbolje zapaža za vreme pomračenja Sunca[1], a može se snimiti i kornografom, teleskopom koji blokira direktnu bleštavu sunčevu svetlost i njime se mogu snimati atmosfere zvezda i posmatrati objekti poput kometa i ekstrasolarnih planeta oko drugih zvijezda ili spektroheliografom, instrumentom koji snima sunce na određenoj talasnoj dužini u spektru.
Pošto ni u hromosferi, ni u koroni ne postoje izvori energije, dugo je bio otvoren problem zagrevanja Sunčeve atmosfere. Iako ni do danas nije razjašnjeno, pretpostavlja se da se zagrevanje korone može objasniti jedino neradijativnim fluksom, a postoje uslovi i da na njeno zagrevanje utiču udarni talasi.[2]