Megaliti u Bretanji
From Wikipedia, the free encyclopedia
Bretanja je pokrajina na severozapadu Francuske. Priključena je Kraljevini Francuskoj kao provincija 1532. godine. Zauzima teritoriju severozapadnog francuskog poluostrva površine 34.023 km². Na severu izlazi na Lamanš, na zapadu je zapljuskuju vode Keltskog mora i Atlantskog okeana, a na jugu vode Biskajskog zaliva. Ukupna dužina obale Bretanje iznosi 2.800 km. Podeljena je na četiri administrativne oblasti: Obale Armora (Côtes-d'Armor), Morbijan (Morbian), Il i Vilen (Ille-et-Vilaine) i Finister (Finistère) U periodu neolita pa sve do bronzanog doba ovo poluostrvo bilo je jedna od centralnih oblasti megalitske kulture. Upravo su u Bretanji, u oblasti Karnak, podignuti najstariji megalitski spomenici datovani u 5.000 godina p.n.e.
Ono što je važno za spomenuti, i što je donekle uticalo na današnji raspored priobalnih megalitskih spomenika, jeste promena linija obale. Naime, od neolita do danas došlo je do porasta nivoa mora, i to tako da je nivo današnje najniže plime ekvivalentan nivou najviše plime od pre 7.000 godina. Dakle obala je u neolitu bila oko 9 m niža od današnje. Ovaj porast nivoa mora svakako je odneo u nepovrat veliki broj spomenika, neke od preostalih približio vodi, a u oblasti Karnaka izbrisao vezu koja je nekada postojala izmedju velikih tumula, ali i drugih megalita.