Aphidoidea
From Wikipedia, the free encyclopedia
Afidi su mali insekti koji sišu biljni sok. Oni su članovi nadfamilije . Njihova uobičajena imena uključuju zelene bube i crne bube,[lower-alpha 1] iako se jedinke unutar vrste mogu široko razlikovati po boji. U ovu grupu spadaju paperjaste bele vunaste listne uši. Tipičan životni ciklus obuhvata neleteće ženke koje rađaju ženske lutke bez učešća mužjaka. Ženke brzo sazrevaju, i veoma brzo se razmnožavaju tako da se broj ovih insekata brzo uvećava. Krilate ženke mogu se razviti kasnije tokom sezone, što omogućava insektima da koloniziraju nove biljake. U umerenim regionima se faza seksualne reprodukcije javlja ujesen, pri čemu insekti često prezimljuju kao jaja.
Listne uši | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Arthropoda |
Klasa: | Insecta |
Red: | Hemiptera |
Podred: | Sternorrhyncha |
Infrared: | Aphidomorpha |
Natporodica: | Aphidoidea , 1762 |
Porodice | |
|
Životni ciklus nekih vrsta uključuje alternaciju između dve vrste biljaka domaćina, na primer između godišnjeg useva i drvenaste biljke. Neke se vrste hrane samo jednom vrstom biljaka, dok su druge generalisti, koji kolonizuju mnoge biljne grupe. Opisano je oko 5000 vrsta listne uši, sve od kojih su obuhvaćene familijom Aphididae. Oko 400 njih se nalazi na usevima hrane i vlakana, a mnoge su ozbiljne štetočine u poljoprivredi i šumarstvu, kao i smetnja za baštovane. Takozvani muzeći mravi imaju mutualistički odnos sa listnim ušima, njegujući ih radi njihove sekrecije i štiteći ih od grabežljivaca.
Afidi spadaju među najrazornije insektne štetočine na kultiviranim biljkama u umerenim regionima. Osim što oslabljuju biljke isisavanjem soka, oni deluju kao vektori biljnih virusa i unakažavaju ukrasne biljke naslagama medljične sekrecije i posledičnim rastom čađavih plesni. Zbog svoje sposobnosti da se brzo umnožavaju aseksualnom reprodukcijom, oni su sa ekološkog stanovišta izuzetno uspešna grupa organizama.[1]