From Wikipedia, the free encyclopedia
Realni gasovi su svi gasovi koji se mogu naći u prirodi. Kod njih nema nikakvih zanemarivanja i idealizovanja, zato za njih važi drugačija (tj. složenija) jednačina od jednačine idealnog gasa.
Idealni gas ne postoji u prirodi. Kod idealnih gasova važi sledeće:
Pošto je jasno da takvi gasovi ne postoje u prirodi, ali postoje pojedini gasovi koji pri veoma niskim pritiscima i veoma visokim temperaturama se približno ponašaju kao idealni gas.
Zato je pri ovim uslovima razlika između realnog i idealnog gasa veoma mala.
Za realne gasove važi da molekuli imaju konačne dimenzije, a međumolekulske sile se ne mogu zanemariti i sudari su neelastični.
Mnogi gasovi čija je velika primena u industriji, kao što su vodena para, amonijačna para, živina para itd, ponašaju se kao realni gasovi.
Ako budemo uračunavali dimenzije čestica i međumolekulske sile, lako ćemo jednačinu stanja idealnog gasa pretvoriti u Van der Valsovu jednačinu realnog gasa:
Faktor za zapreminu korigovao je Van der Vals.
Gde je - broj molova gasa, - zapremina koja zauzimaju molekuli jednog mola gasa.
Gde je - odnos kvadratne vrednosti broja molova gasa i kvadrata zapremine, - konstanta koja govori o tome koliko su jake međumolekulske sile.
Odavde se zamenom u:
dobija Van der Valsova jednačina stanja:
Na osnovu ove formule možemo tačnije meriti i vršiti eksperimente sa gasovima koji su svugde oko nas (gasovi koji su realni u prirodi).
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.