From Wikipedia, the free encyclopedia
Crvena čaplja, čaplja danguba, mrka čaplja ili zmijar ptica (лат. ) je barska ptica iz porodice čaplji.
Crvena čaplja | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | A. purpurea |
Binomno ime | |
Ardea purpurea , 1766 | |
Rasprostranjenost A. purpurea:
u vreme gnežđenja
stanarica
van sezone gnežđenja |
Prilično je velika ptica. Visoka je 80 – 90 cm, duga je otprilike isto toliko. Teška je 0,5 – 1,3 kg, a raspon krila joj je 120 – 150 cm. Nešto je manja od sive čaplje, od koje se razlikuje po svom crvenkastosmeđem perju, i kod odraslih, tamnije sivim leđima. Čelo i gornji dio glave zajedno s ukrasnim perima je crno, kao i prsa i trbuh, a tamniji su i dijelovi ramena i dijelovi prsa. Crne pruge se pružaju od kljuna, ispod lica do prsa, a perje vrata i dijelovi lica su kestenjastosmeđi. Ima uži žuti kljun, koji je kod odraslih svjetliji za vrijeme sezone parenja. Purpurno-crvene nijanse na perju teško se vide s daljine, kada izgleda nešto tamnija od sive čaplje. U letu, naprijed uperen zavoj vrata manje je zaobljen nego kod sive čaplje, čineći oštriji luk. Glava i vrat su uži i vijugaviji. Prsti su duži, stražnji prst strši u letu. Leđa i krila su plavosiva. Stopala su joj veća nego u sive čaplje.
Hranu nalazi u plitkoj vodi. Hrani se malim ribama, žabama, insektima, malim sisarima, gmizavcima i pticama. Često nepomično čeka plijen ili polako lovi pretraživanjem. Zauzima pozu za skrivanje kao bukavac[2].
Spor je letač, dok leti vrat joj je uvučen. Dugi vrat za vrijeme leta izgleda zmijoliko, poprima oblik slova S. Poziv je glasno graktanje krek.
Gnijezdi se u tršćaku i vrbovoj šikari. Nakon ritualnog sparivanja koje je slično sivoj čaplji, par zasniva gnezdo jednostavne građe izgrađeno od vlati šaša, trske i sličnih materijala iz okoline. U gnijezdu se nađe 4 do 5 plavozelenih jaja. Inkubacija traje 25 – 30 dana. Mladi napuštaju gnijezdo za 7 – 8 nedelja. Roditelji su brižni i redovno ih hrane i štite od prejakog sunca i neprijatelja.
Selica je koja u balkanske krajeve stiže krajem marta, a napušta ih najčešće u avgustu i septembru, nekad kasnije. Kolonije ove čaplje u Hrvatskoj nalaze se u Kopačkom ritu, Krapje đolu, Jelas polju u Hrvatskoj. Ova čaplja takođe nalazi se i u Blatnom jezeru i Valencijskim jezerima u Mađarskoj, Treboni u Češkoj, na više mjesta u Slovačkoj, na Nežiderskom jezeru u Austriji, u Friziji i Утрехтu u Nizozemskoj, u Bosni i Hercegovini: Jezero Bardača u porječju rijeke Po u Italiji, Kamargu u Francuskoj, delti Dunava u Rumuniji, te u Portugaliji i Španiji. Osim što je ima u Evropi, nastanjuje i Afriku i Centralnu Aziju.
Još nedavno bila je najbrojniji stanovnik Kopačkog rita i ostalih močvara u Hrvatskoj. Danas se neredovno gnijezdi, nekoliko parova gnijezdi se na Malom Dunavu između Vardarca i Eblina[3]. Nasuprot tome, u 19. векu zabilježene su kolonije gdje je i do 400 parova bilo zajedno na gniježđenju. Postale su rijetke i na seobi. Gnijezdeća populacija na Vranskom jezeru jedina je u priobalnom dijelu Hrvatske, a čini preko 10% ukupne hrvatske populacije[4].
Dana 22. март 2004. Hrvatska pošta je u saradnji sa Svjetskim fondom za očuvanje prirode izdala četiri prigodne poštanske marke s motivom čaplje dangube[5].
Štite je mnoge međunarodne konvencije: Bonska iz 1975. i Bernska konvencija iz 1979, zatim Sporazum o zaštiti afričko–evroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) iz 1995, Konvencija o zaštiti vodenih staništa iz Ramsara iz 1971. U Hrvatskoj je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode iz 2003. te Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta ptica iz 1995.[6]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.