Ašantsko carstvo
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ašantsko carstvo (ašantski tvi: ) bilo je akansko carstvoi kraljevstvo od 1670 do 1957 u današnjoj Gani. Ono se proširilo iz Ašantskog regiona i obuhvatalo je regiju Brong-Ahafo, Centralnu regiju, Istočnu regiju, područje Velike Akre i Zapadnu regiju današnje Gane. Zbog vojne carske moći, bogatstva, arhitekture, sofisticirane hijerarhije i kulture, Kraljevstvo Ašanti je detaljno proučeno i ima više istoriografija evropskih, pre svega britanskih autora, nego bilo koja druga autohtona kultura Podsaharske Afrike.[3]
Kraljevina Ašanti | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1670–1902 1935–1957 | |||||||||||||
Mapa Ašantskog kraljevstva | |||||||||||||
Status | Državna unija | ||||||||||||
Prestonica | Kumasi | ||||||||||||
Zajednički jezici | Ašanti (tvi) (zvanični) | ||||||||||||
Religija | Inicijalno akanska religija, kasnije takođe hrišćanstvo | ||||||||||||
Vlada | Monarhija | ||||||||||||
• 1670–1717 (prvi kralj) | Osei Tutu | ||||||||||||
• 1888–1896 (13th king of the indep. Ashanti Kingdom) | Prempeh | ||||||||||||
• 1931–1957 (last king of the indep. Ashanti Kingdom) | Prempeh | ||||||||||||
Osei Tutu | |||||||||||||
Zakonodavstvo | Asante Kotoko (Savet Kumasija)[1] i Asantemanhjiamu (Narodna skupština) | ||||||||||||
Istorija | |||||||||||||
• Uspostavljen | 1670 | ||||||||||||
• Nezavsnost od Denkjire | 1701 | ||||||||||||
• Britanska kolonija | 1896 | ||||||||||||
• Samouprava | 1935 | ||||||||||||
• Državna unija kao Ašantski region sa Ganom | 1957 | ||||||||||||
• Državna unija | Sadašnjost | ||||||||||||
Površina | |||||||||||||
1874[2] | 259.000 km2 (100.000 sq mi) | ||||||||||||
Populacija | |||||||||||||
• 1874[2] | 3.000.000 | ||||||||||||
Valuta |
| ||||||||||||
| |||||||||||||
Danas deo | Gane |
Počev od kasnog 17. veka, kralj Ašantije Osei Tutu (oko 1695. - 1717) i njegov savetnik Okomfo Anokje osnovali su kraljevstvo Ašanti, sa zlatnim stolicom Asante kao jedinim obedinjavajućim simbolom. Osei Tutu je izvršio masovno teritorijalno širenje Ašantija, stvarajući vojsku uvođenjem nove organizacije i pretvaranjem disciplinovane kraljevske i paravojne vojske u efikasnu borbenu mašinu.[3] Godine 1701, Ašantska vojska je osvojila Denkjiru, pruživši tako Ašanti pristup Gvinejskom zalivu i obalnoj trgovini Atlantskog okeana sa Evropljanima, posebno Holanđanima.[3]
Danas, Kraljevina Ašanti opstaje kao ustavno zaštićena, podnacionalna protodržava[4] i tradicionalna država u zajednici sa Republikom Ganom. Sadašnji kralj Kraljevstva Ašanti je Otumfuo Osei Tutu Asantehene. Kraljevstvo Ašanti je dom jezera Bosumtvi, jedinog prirodnog jezera Gane. Trenutni ekonomski prihod države uglavnom se ostvaruje iz trgovine zlatnim šipkama, kakao zrnima, kola orasima i poljoprivredom. Šuma je ekstenzivno krčena radi uzgoja topioke, kukuruza i jama.[5]
Istorija
Osnivanje
Ašantska politička organizacija je u početku bila fokusirana na klanove na čelu sa vrhovnim poglavarom ili Amanhenom.[6][7] Jedan posebni klan, Ojoko, nastanio se u subtropskoj šumskoj regiji Ašanti, osnovajući centar u Kumasi.[8] Ašanti su postali vazali jedne druge Akanske države, Denkjira, ali sredinom 17. veka Ojoko pod vođom Oti Akentenom je počeo da konsoliduje Ašantske klanove u labavu konfederaciju protiv Denkjira.[9]
Uvođenje Zlatne stolice () bilo je sredstvo centralizacije pod Osei Tutuom. Prema legendi, sastanak svih poglavara klanova svakog od ašantskih naselja sazvan je neposredno pre proglašenja nezavisnosti od Denkjira. Tokom ovog susreta Zlatna stolica je „poslata s neba” po zapovesti Okomfa Anokje, glavnog sveštenika ili mudrog savetnika Asantehene Osei Tutu i „spustila se s neba u krilo” Osei Tutu . Okomfo Anokje je proglasio stolicu simbolom nova Ašantske unije (kraljevstva Ašanti), i učesnici susreta su odali odanost stolici i Osei Tutu. Novoproglašena Ašantska unija je kasnije vodila rat i porazila Denkjiru.[10] Stolica ostaje sveta za Ašanti, jer se veruje da sadrži Sunsum - duh ili dušu ašantskog naroda.
Reference
Literatura
Spoljašnje veze
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.