![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/02/C4_Plant_Anatomy.svg/langsr-640px-C4_Plant_Anatomy.svg.png&w=640&q=50)
C4 ugljenična fiksacija
From Wikipedia, the free encyclopedia
C4 ugljenična fiksacija ili Hač-Slakov put je fotosintetički proces u nekim biljkama. To je prvi korak u ekstrakciji ugljenika iz ugljen-dioksida da bi se mogao koristiti u šećeru i drugim biomolekulima. Ovo je jedan od tri poznato procesa za ugljeničnu fiksaciju. 4 u imenu se odnosi na četvorougljenični molekul koji je prvi proizvod ovog tipa ugljenične fiksacije.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/02/C4_Plant_Anatomy.svg/320px-C4_Plant_Anatomy.svg.png)
A: Mezofilna ćelija
B: hloroplast
C: vaskularno tkivo
D: trajna tkiva
E: stoma
F: vaskularno tkivo: pruža kontinuirani izvor vode
1) Fiksiranjem ugljenika se formira oksaloacetat posredstvom PEP karboksilaze.
2) Četvorougljenični molekul zatim napušta ćeliju i ulazi u hloroplaste trajnog ćelijskog tkiva.
3) On se zatim razlaže do ugljen-dioksida i piruvata. Ugljen-dioksid se kombinuje sa ribuloza bisfosfatom i ulazi u Kalvinov ciklus.
4) Piruvat ponovo ulazi u mezofilne ćelije. On zatim reaguje sa ATP čime se formira početno jedinjenje ciklusa.
4 fiksacija je prošireni oblik šire zastupljene 3 ugljenične fiksacije i smatra se da je evoluirala u bližoj prošlositi. 4 prevazilazi tendenciju enzima da rasipno fiksira kiseonik umesto ugljen-dioksida u procesu fotorespiracije. Ovo se ostvaruje osiguravanjem da deluje u sredini sa mnogo ugljen-dioksida i veoma malo kiseonika. se prenosi pomoću malata ili aspartata iz mezofilnih ćelija do ćelija trajnog tkiva. U tim ćelijama
se oslobađa dekarboksilacijom malata. biljke koriste PEP karboksilazu za prihvatanje
u mezofilnim ćelima. PEP karboksilaza se vezuje za
i formira se oksalosirćetna kiselina (OAA). Iz OAA se zatim formira malat (4 ugljenika). Malat ulazi u ćelije trajnog tkiva i oslobađa se
. Pri ovavljanju ovih dodatnih koraka se troši energija u vidu ATP. Koristeći tu dodatnu energiju, 4 biljke mogu da efikasnije fiksiraju ugljenik pri uslovima suše, visokih temperatura, i ograničene koncentracije azota ili
. Kako zastupljenijem 3 putu nije neophodna ta dodatna energija, on je efikasniji pod drugim okolnostima.
Naziv Hač-Slakov put u čast Maršala Dejvidsona Hača i C. R. Slaka je formiran u Australiji 1966. godine.[1]