Antidijabetici su lekovi za tretman šećerne bolesti putem snižavanja nivoa glukoze u krvi. Izuzev insulina, eksenatida, liraglutida i pramlintida, oni se administiraju oralno, te se nazivaju oralnim hipoglicemskim agensima ili oralnim antihiperglicemskim agensima. Postoji nekoliko klasa antidijabetskih lekova. Izvor leka zavisi od prirode dijabetesa, uzrasta i situacije osobe, kao i niza drugih faktora.
Diabetes mellitus tip 1 je bolest uzrokovana nedostatkom insulina. Neophodno je koristiti insulin kod tipa I. On se unosi putem inekcije.
Diabetes mellitus tip 2 je bolest insulinske otpornosti ćelija. Treatmeni obuhvataju: (1) agense koji povišavaju količinu insulina izlučenog iz pankreasa, (2) agense koji povišavaju senzitivnost organa na insulin, i (3) agense koji umanjuju brzinu kojom se glukoza apsorbuje iz gastrointestinalnog trakta.
Nekoliko grupa lekova, uglavnom oralnih, su efektivni za tip II. Oni se često koriste u kombinaciji. Terapeutska kombinacija za tip II može da obuhvata insulin.
U sledećoj tabeli je upoređeno nekoliko često korišćenih antidijabetesnih agenasa. Upoređeni lekova predstavljaju klase lekova, mada u nekim slučajevima su moguće znatne varijacije između individualnih lekova unutar klase.
Више информација Poređenje antidijabetskih lekova, Agens ...
Cambon-Thomsen, A.; Rial-Sebbag, E.; Knoppers, B. M. (2007). „Trends in ethical and legal frameworks for the use of human biobanks”. European Respiratory Journal. 30 (2): 373—382. PMID17666560. doi:10.1183/09031936.00165006.
: Elizabeth D Agabegi; Agabegi, Steven S. (2008). Step-Up to Medicine (Step-Up Series). Hagerstwon, MD: Lippincott Williams & Wilkins. 978-0-7817-7153-5.
Lebovitz, Harold E. (2004). Therapy For Diabetes Mellitus and Related Disorders (4th изд.). Alexandria, VA: American Diabetes Association. 978-1-58040-187-6.