From Wikipedia, the free encyclopedia
The Wind and the Lion (sh. Vjetar i lav) je američki pustolovno-historijski film snimljen 1975. godine u režiji i po scenariju Johna Miliusa, poznat kao jedan od najuspješnijih ostvarenja njegove filmografije.
The Wind and the Lion | |
---|---|
Režija | John Milius |
Producent | Herb Jaffe Phil Rawlins (pridruženi) |
Scenario | John Milius |
Uloge | |
Muzika | Jerry Goldsmith |
Fotografija | Billy Williams |
Montaža | Robert L. Wolfe |
Studio | Herb Jaffe Productions |
Distribucija | Metro-Goldwyn-Mayer |
Datum(i) premijere | 22. 5. 1975 (New York)
|
Trajanje | 119 min. |
Zemlja | Sjedinjene Države |
Jezik | engleski |
Budžet | 4,5 mil. $[1] |
Bruto prihod | 9,2 mil. (SAD i Kanada) [2] |
Inspiriran je istinitim događajima u Maroku 1904. godine, poznatim kao Perdicarisov incident. Radnja započinje kada u Tangeru berberski pobunjenici otimaju američku državljanku Eden Perdicaris (čiji lik tumači Candice Bergen) te je vode njihovom vođi Raisuliju (koga tumači Sean Connery), koji visokom otkupninom od korumpirane marokanske vlade želi isprovocirati intervenciju velikih zapadnih sila, uključujući SAD, čiji predsjednik Theodore Roosevelt (koga tumači Brian Keith) odlučuje demonstrirati silu šaljući mornaričku ekspediciju u Maroko kako bi oslobodila taoce.
Millius je u svom scenariju, iako se u nekim detaljima bitno oslanjao na autentične izvore, značajno odstupio od historijskih činjenica, pa je, tako, na primjer Perdicaris, koji je u stvarnosti bio 64-godišnji muškarac, transformiran u mladu ženu, a događaji prikazani mnogo spektakularnijim i nasilnijim. Millius se prilikom snimanja u velikoj mjeri u stilu i ikonografiji oslanjao na klasične hollywoodske i druge filmove iz prošlosti, kao što su Lawrence od Arabije, Divlja horda, Gunga Din, Šeik i Skrivena tvrđava, ali je svemu dao i vlastiti autorski pečat. To se prvenstveno vidjelo kroz njegove desničarske ideološke stavove, odnosno pozitivan stav prema američkom imperijalizmu i diplomaciji topovnjača; iako je ona bila u snažnom raskoraku ne samo sa dominantno lijevim stavovima njegovih kolega u Novom Hollywoodu, nego i američke javnosti razočarane vijetnamskim ratom, film je postigao izuzetan uspjeh. To se često tumačilo njegovo namjernom "staromodnošću", odnosno time da je radnjom bio smješten u relativno daleku prošlost čiju je idealiziranu sliku publika lakše mogla prihvatiti. Značajn doprinos uspjehu filma je pružio i Sean Connery, koji je lik al-Raisunija prikazao kao romantičnog borca za slobodu, ličnost ne tako različitu od sudionika nekih od 1970-ih aktualnih sukoba u Trećem svijetu. Milius je također filmu dao prilično neobičnu strukturu kroz svojevrsnu "paralelnu biografiju", odnosno prateći zbivanja iz perspektive al-Raisunija i Roosevelta, koje je s obzirom na karakter i svjetonazor smatrao sličnima.
Godine 1998. je Millius režirao tematski srodnu miniseriju Rough Riders, gdje se također kao protagonist pojavljuje Theodore Roosevelt, a Brian Keith tumači lik Rooseveltovog prethodnika, predsjednika Williama McKinleya.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.