Vasa Đurđević

Vasa Đurđević (Osijek, 20. 9. 1841 - Beč, Austro-Ugarska, 26. 12. 1915), poznati hrvatski odvjetnik, političar, vođa Srpskog kluba unutar Hrvatskog sabora i predsjednik Hrvatskog sabora u vrijeme Austro-Ugarske. Tokom života, a i u sadašnjosti Vasa Đurđević spada u sam vrh uglednih hrvatskih Srba.

Vasa Đurđević
Vasa Đurđević
predsjednik Hrvatskog sabora
Mandat 1899. – 1903.
predsjednik Hrvatskog sabora
Mandat 1893. – 1897.
podpredsjednik Hrvatskog sabora
Mandat 1884. – 1888.
Rođenje	(1841-09-20)20. 9. 1841. Osijek, Austrijsko Carstvo
Smrt	26. 12. 1915. (dob: 74) Beč, Austro-Ugarska
Politička stranka	Narodna stranka
Zanimanje	političar

Biografija

Vasa Đurđević je rođen 20. 9. 1841 u Osijeku u srpskoj porodici. Gimnaziju je završio u Osijeku, a pravne znanosti u Pešti kao stipendist Tekelijanuma. Đurđević je nakon završenog školovanja prvo bio profesor u novosadskoj gimnaziji, gdje je držao javna predavanja, od kojih su neka tiskana u Srpskom omladinskom kalendaru. Surađivao je i u listu Zastava. Vrativši se u Osijek, Đurđević je postao odvjetnički kandidat. Ubrzo nakon toga postao je odvjetnik, a zatim i kraljevski javni bilježnik. Postao je poznat po obranama u kaznenim postupcima. U Osijeku se 1869 počeo baviti i političkom djelatnošću kao član Srpskoga narodno-crkvenog sabora u Srijemskim Karlovcima, u kojem je sudjelovao pri stvaranju srpskih narodno-crkvenih uredaba. Za zastupnika u Hrvatskom saboru bio je izabran u Dalju 1875 godine, a tri godine potom ušao je i u Ugarsko-hrvatski sabor. Poslije mu je, sve do sloma Héderváry-eve Narodne stranke 1906 godine, izborna jedinica bio kotar Irig u Srijemu. 1884 godine Đurđević je bio izabran za potpredsjednika Hrvatskog sabora, da bi 1893 bio izabran za predsjednika. 1899 bio je ponovno izabran za predsjednika Hrvatskog sabora. Njegov govor izrečen prigodom adresne debate u Saboru 1897 godine bio je tiskan u Zagrebu. Pišući o temama koje su ga zaokupljale u politici, surađivao je u hrvatskim listovima Die Drau, Narodna obrana i Dnevni list. Budući da na izborima 1906 godine nije bio izabran u Sabor, Đurđević se povukao se iz političkog života Hrvatske, a ubrzo potom je napustio i odvjetničku djelatnost, te se preselio u Bjelovar. U političkom životu Đurđević je zastupao srpske interese u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, bio je pobornik srpske narodno-crkvene autonomije i srpskih crkvenih škola, te upotrebe ćirilice, ali je, u skladu s politikom Vlade Kraljevine Hrvatske i Slavonije, prihvaćao i odluke koje nisu odgovarale opoziciji oko Srpske samostalne stranke i Srbobran iz Zagreba, pa je na stranicama tog lista često bio optuživan za izdaju srpstva, tj. da je "čovjek bez političkog uvjerenja". Vasa Đurđević je umro 26. 12. 1915 u Beču.^[1][2]

Reference

1. Nives Rumenjak, 2005, str. 47, 48, 53, 105, 108, 109, 112, 118, 124, 125, 136, 139, 141, 142, 146, 151, 153-156, 194, 196, 202, 212, 215, 225, 229, 230, 293, 296, 297, 311, 312, 327, 330
2. Đurđević (Gjurgjević), Vasa. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Preuzeto 1. 11. 2014

Literatura

• Rumenjak, Nives (2005). Politička i društvena elita Srba u Hrvatskoj potkraj 19. stoljeća. Uspon i pad Srpskog kluba, Zagreb: Hrvatski institut za povijest. ISBN 953-6324-52-0