Univerzitet u Cambridgeu

From Wikipedia, the free encyclopedia

Univerzitet u Cambridgeumap

Univerzitet u Kembridžu (engleski: , neformalno Cambridge University, Cambridge) je univerzitet u gradu Kembridžu u istočnoj Engleskoj. To je drugi najstariji anglofonski univerzitet na svetu koji radi neprekidno od osnivanja. Njegovo ime se nekada označava sa: Cantab., što potiče od latinskog imena grada Kembridž: Cantabrigia, Cantabrigiensis.

Kratke činjenice Historija, Moto ...
Univerzitet u Cambridgeu
engleski:
latinski:
Thumb
Thumb
Historija
MotoHinc lucem et pocula sacra
Osnivanjeoko 1209.
Generalno
Vrstaistraživački univerzitet
Administracija
KancelarLord Sainsbury od Turvilla
VicekancelarLeszek Borysiewicz
Akademsko osoblje6,645
Admin. osoblje3,178
Studenti
Broj studenata
   dodiplomci
   diplomci
19,515 (2014/15)
12,230 (2014/15)
7,285 (2014/15)
Boje     Cambridge plava
UdruženjaRussellova grupa, AuC, LEIU
Lokacija
Sedište
   grad
   pokrajina
   savezna država
   država

Cambridge
Istočna Engleska
 Engleska
 Ujedinjeno Kraljevstvo
Kampusurbani kampus
Službene stranice
cam.ac.uk
Zatvori

Moto univerziteta je: Hinc lucem et pocula sacra, što na latinskom znači: „Odavde svetlost i dragoceno znanje「.

Univerzitet je osnovala grupa učenih ljudi koji su 1209. otišli iz Oksforda posle sukoba sa tamošnjim žiteljima.[1] Univerziteti u Oksfordu i Kembridžu su vremenom postali značajan deo britanske kulture i istorije. Vekovima se među njima razvijao rivalitet.

Kembridž se u različitim analizama stalno svrstava među pet najboljih univerziteta na svetu, i ocenjuje se kao najbolji evropski univerzitet.[2][3] Univerzitet u Kembridžu je dao 81 dobitnika Nobelove nagrade (do 2008),[4] što je više nego bilo koji drugi univerzitet u svetu.

Godine 2008. Univerzitet je imao 8.614[5] nastavnog osoblja i 18.396[6] studenata (12.018[6] na osnovnim studijama i 6.378[6] postdiplomaca). Univerzitet je 2006. raspolagao sa 4,1 milijardom funti (7,9 milijardi $)[7] sredstava.

Organizacija

Kembridž je organizovan na principu autonomnih i samoupravnih koledža, koji svi imaju svoju imovinu i prihode. Većina koledža obrazuje studente u širokom spektru akademskih disciplina, iako se neki specijalizuju za pojedine oblasti (recimo, Gonvilov i Kajusov koledž je naročito jak u medicinskim naukama[8]). Na svim fakultetima, školama i odsecima mogu se sresti studenti i nastavnici sa raznih koledža.

Fakulteti su odgovorni za predavanja, seminare, istraživački rad i utvrđivanje nastavnog programa. Njih nadgleda poseban savet. Centralnu administraciju univerziteta predvodi vice-kancelar (ima funkciju rektora). Biblioteke postoje na svim nivoima, od Univerziteta (Univerzitetska biblioteka Kembridža), preko odseka, do multidisciplinarnih biblioteka u pojedinim koledžima koje služe uglavnom studentima na osnovnim studijama.

Koledži

Studenti i mnogi nastavnici su vezani za koledže, gde žive, hrane se i vode društveni život. Tu studenti mogu da slušaju manja predavanja (konsultacije). Svaki koledž odabira svoj nastavni kadar i studente, iako je za većinu predavanja i dodelu diploma odgovoran Univerzitet. Koledž se brine i o dobrobiti svojih studenata, nastavnika i osoblja.

Univerzitet u Kembridžu danas ima 31 koledž, od kojih 3 primaju samo devojke. Svi ostali koledži primaju studente oba pola.

U Kembridžu postoji i par teoloških koledža koji su u labavoj zajednici sa Univerzitetom.

Reference

Literatura

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.