From Wikipedia, the free encyclopedia
Ustavni referendum o definiciji braka u Hrvatskoj održao se 1. 12. 2013. Građani su se izjasnili za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica muškarca i žene.[1] [2] To je bio treći referendum u historiji Hrvatske, nakon referenduma o nezavisnosti i referenduma o pristupanju Evropskoj uniji.
| Ustavni referendum o definiciji braka | ||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca? | ||||||||||||||||||||||||||||
| Lokacija |  Hrvatska | |||||||||||||||||||||||||||
| Datum | 1. 12. 2013. | |||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||
| Izvor: Državni zavod za statistiku | ||||||||||||||||||||||||||||
| Hrvatska |
 Članak je dio serije: |
|
|
|
|
Druge države |
Referendum je raspisan nakon što je organizacija U ime obitelji prikupila više od 740.000 potpisa građana koji podržavaju unošenje ove odredbe u Ustav Republike Hrvatske.[3] Glasači su na referendumu odgovarali na pitanje:
Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović izjavio je za HRT da će vjerojatno glasati protiv prijedloga, dok je Tomislav Karamarko, predsjednik opozicijskog HDZ-a, rekao da će glasati za taj prijedlog.[1]
Hrvatska biskupska konferencija pozvala je katolike u Hrvatskoj da glasaju za promenu ustava.[4] Evangelistička (luteranska) crkva u Hrvatskoj i Židovska općina Zagreb usprotivile su se predloženoj promjeni ustava.[5][6]
Jutarnji list i Novi list, koji su među najvećim dnevnim novinama u Hrvatskoj, objavili su da će otvoreno podržati kampanju protiv promene ustava.[7][8]
Istraživanje iz juna 2013. otkrilo je da bi 55,3% građana Hrvatske podržalo predloženu promenu ustava, dok je njih 31,1% odgovorilo da se protive toj promjeni.[9]
Prema drugom istraživanju iz novembra, 54,3% ispitanika reklo je da će glasati za prijedlog, njih 33,6% bilo je protiv, dok 12,1% ispitanika nije bilo sigurno. Isto istraživanje otkrilo je i to da predloženu promenu ustava podržava 88,7% glasača HDZ-a i 39,5% glasača SDP-a.[10]
Telefonska anketa sprovedena za HRT pokazala je da na referendumu namerava glasati 72% ispitanika, a od toga 59% planira glasati za ustavni amandman, 31% namjerava glasati protiv njega, dok je 10% odbilo odgovoriti.[11]
uredništvo Jutarnjeg lista, 9.11. 2013.[7]
Broj žiro-računa naveden na stranici inicijative U ime obitelji ne pripada istoimenoj inicijativi već ad-hoc osnovanoj udruzi pod imenom Građani odlučuju. Dopredsjednik te udruge je Krešimir Miletić, koji je i dopredsjednik političke stranke HRAST te je bio nositelj liste HRAST-a za grad Zagreb. Zbog toga su neki upozoravali da se zapravo radi o prikrivenoj političkoj kampanji. Glavna organizatorica inicijative U ime obitelji je Željka Markić koja je bila predsjednica HRAST-a, a od 2008. i potpredsjednica GROZD-a. [12]
Neki su kritizirali kampanju organizacije kao isključivu i da zapravo potiče na mržnju prema drugačijima[13] dok Petar Vidov navodi: "Pitanje koje vam ekipa iz "U ime obitelji" zapravo postavlja na referendumu glasi otprilike ovako: "Jeste li za to da homoseksualci u RH budu građani drugog reda?". Iza floskule o "promicanju obiteljskih vrijednosti" ne krije se ništa drugo nego zloćudan pokušaj getoizacije manjine kakvog se ne bi posramili ni arhitekti Hitlerovog Reicha".[14]
Analogijom s nacizmom poslužio se i književnik Predrag Raos, inače deklarirani homofob, koji je u talk showu Direkt plus ustvrdio da je "Adolf Hitler zabranio da se djeci do 18 godina starosti daje vjerski odgoj, dok upravo to pokušavaju homoseksualci" (aludirajući na četvrti modul predloženog zdravstvenog odgoja). Isti književnik obrušio se na presicu udruženja književnika (P.E.N.) istaknuvši da jedno strukovno udruženje "ne smije širiti nikakve vjerske ili ideološke poruke ni pedersku propagandu"[15].
Aktivisti udruge U ime obitelji prilikom skupljanja potpisa za referendum u nekoliko su navrata bili izvrgnuti nasilju i huligalizmu, a spomenuti Jutarnji list dao je otvorenu podršku takvim ispadima[16][17]. Tokom predreferendumske kampanje, fizičkom napadu bio je izvrgnut i štand kampanje protivnika, također u samom centru Zagreba[18].
Prilikom kampanje aktivisti obiju strana iskazali su nizak prag tolerancije prema neistomišljenicima, često ih poistovjećujući s komunistima, nacistima ili talibanima. U hrvatskom Saboru HNS-ovac Igor Kolman opisao je inicijativu "prljavim pokretom"[19], dok je u zagrebačkoj Gradskoj skupštini nekoliko dana kasnije HDZ-ov zastupnik Mario Župan sve one koje će glasati protiv nazvao "nenormalnima"[20].
| Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca? | ||
|---|---|---|
| Da ili ne | Glasovi | Procenat |
 Da |
944.563 | 65.83% |
| Ne | 481.370 | 33.55% |
| Važećih glasova | 1.425.933 | 99.43% |
| Nevažećih glasova | 8.187 | 0.57% |
| Ukupno | 1.434.120 | 100,00% |
| Izlaznost | 37.85% | |
| Glasačko telo | 3.788.978 | |
Najveća izlaznost na referendumu bila je u Gradu Zagrebu, gdje je izašlo 49,17% od ukupnog broja upisanih glasača, dok je još u dvije županije zabilježena izlaznost od preko 40 posto. Najmanja je izlaznost bila u Ličko-senjskoj županiji, svega 25,20%.
U 18 županija i Gradu Zagrebu glasači su podržali ustavno definiranje braka kao zajednice muškarca i žene. Najviše glasova "za" bilo je u Vukovarsko-sremskoj županiji, i to 80,79%, dok je u još 6 županija bilo preko 75% glasova "za". Glasači u dvije županije glasali su protiv predložene ustavne definicije braka, i to u Istarskoj županiji, gdje je bilo 58,23% glasova "protiv", i u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je bilo 53,30% glasova "protiv".
Na općinskoj razini, izvan općina u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, referendumska inicijativa je naišla na odbijanje isključivo unutar određenih općina gdje su Srbi u Hrvatskoj činili većinu. Te općine uključivale su Negoslavce, Borovo, Trpinju, Markušicu, Jagodnjak, Vrhovine, Ervenik i Civljane.[21][22][23] Unatoč niskom odazivu u tim područjima, na ishod u tim sredinama značajno utjecala takozvana inicijativa za referendum o upotrebi ćirilice, koja je imala za cilj ograničiti službenu upotrebu manjinskih jezika u Hrvatskoj.[24][25] Ta inicijativa kasnije je proglašena neustavnom.[26]
| Županija | Birača | Ukupno glasalo |
% | Za | % | Protiv | % | Nevažeći | % |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bjelovarsko-bilogorska | 101.963 | 32.099 | 31,48% | 22.539 | 70,21% | 9.377 | 29,21% | 183 | 0,57% |
| Brodsko-posavska | 141.318 | 46.866 | 33.16% | 37.409 | 79.80% | 9.183 | 19,59% | 274 | 0,58% |
| Dubrovačko-neretvanska | 108.560 | 44.455 | 40,95% | 34.286 | 77,11% | 9.860 | 22,18% | 309 | 0,70% |
| Istarska | 188.845 | 59.463 | 31,49% | 24.427 | 41,07% | 34.634 | 58,23% | 402 | 0,68% |
| Karlovačka | 117.383 | 41.652 | 35,48% | 28.633 | 68,73% | 12.733 | 30,57% | 286 | 0,69% |
| Koprivničko-križevačka | 95.272 | 30.944 | 32,48% | 21.232 | 68,61% | 9.552 | 30,87% | 160 | 0,52% |
| Krapinsko-zagorska | 109.529 | 33.126 | 30,24% | 23.754 | 71,70% | 9.147 | 27,61% | 225 | 0.68% |
| Ličko-senjska | 47.645 | 12.005 | 25,20% | 9.544 | 79,50% | 2.379 | 19,82% | 82 | 0,68% |
| Međimurska | 95.996 | 29.651 | 30,89% | 16.138 | 54,42% | 13.329 | 44,94% | 184 | 0,62% |
| Osječko-baranjska | 263.073 | 89.955 | 34,19% | 64.078 | 71,20% | 25.437 | 28,27% | 440 | 0,49% |
| Požeško-slavonska | 68.364 | 23.879 | 34,93% | 18.828 | 78,85% | 4.886 | 20,46% | 165 | 0,69% |
| Primorsko-goranska | 268.981 | 95.708 | 35,58% | 44.178 | 46,15% | 51.028 | 53,30% | 502 | 0,52% |
| Sisačko-moslavačka | 155.929 | 46.741 | 29,98% | 32.046 | 68,55% | 14.413 | 30,83% | 282 | 0,60% |
| Splitsko-dalmatinska | 405.274 | 176.618 | 43,58% | 137.266 | 77,69% | 38.340 | 21,70% | 1.012 | 0.57% |
| Šibensko-kninska | 106.405 | 35.350 | 33,22% | 26.216 | 74,14% | 8.915 | 25,21% | 219 | 0,62% |
| Varaždinska | 146.011 | 50.207 | 34,39% | 30.885 | 61,49% | 18.985 | 37,80% | 337 | 0.67% |
| Virovitičko-podravska | 73.296 | 23.334 | 31,84% | 17.380 | 74,47% | 5.806 | 24,88% | 148 | 0,63% |
| Vukovarsko-sremska | 160.278 | 49.655 | 30,98% | 40.128 | 80,79% | 9.226 | 18,57% | 301 | 0.61% |
| Zadarska | 165.572 | 55.919 | 33,77% | 42.342 | 75,72% | 13.169 | 23,55% | 408 | 0,73% |
| Zagrebačka | 271.178 | 107.765 | 39,74% | 75.274 | 69,82% | 31.927 | 29,61% | 564 | 0,52% |
| Grad Zagreb | 686.646 | 337.277 | 49,12% | 188.757 | 55,90% | 146.859 | 43,50% | 1.661 | 0,49% |
| Hrvatska dijaspora | - | 11.451 | - | 9.223 | 80,48% | 2.185 | 19,07% | 43 | 0,8% |
| UKUPNO | 3.788.978 | 1.434.120 | 37,85% | 944.563 | 65,83% | 481.370 | 33,55% | 8.187 | 0,57% |
| Izvor: Državna izborna komisija (DIP) | |||||||||
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
-hr.jpg)
