Hrvatski ustavni referendum 2013.

Ustavni referendum o definiciji braka u Hrvatskoj održao se 1. 12. 2013. Građani su se izjasnili za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica muškarca i žene.^{[1] [2]} To je bio treći referendum u historiji Hrvatske, nakon referenduma o nezavisnosti i referenduma o pristupanju Evropskoj uniji.

Ustavni referendum o definiciji braka
Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?
Lokacija	Hrvatska
Datum	1. 12. 2013. (2013.-12-1.) (10 god.)
Rezultati Da ili ne Glasovi Postotak Da 944.563 &0000000000000066.24000066,24% Ne 481.370 &0000000000000033.76000033,76% Važeći glasovi 1.425.933 &0000000000000099.43000099,43% Nevažeći ili prazni glasovi 8.187 &0000000000000000.5700000,57% Ukupni glasovi 1.434.120 100.00% Odaziv &0000000000000037.85000037,85% Elektorat 3.788.978
Rezultati po općinama   Da   Ne
Izvor: Državni zavod za statistiku

Hrvatska

Članak je dio serije: Politika i uprava Hrvatske

Ustav Predsjednik Zoran Milanović Parlament Vlada Premijer Andrej Plenković Političke stranke Izbori Predsjednički: 2014-2015 Sabor: 2020 Županije Međunarodni odnosi Pristup EU

Druge države pogledaj • razgovor • uredi

Referendum je raspisan nakon što je organizacija U ime obitelji prikupila više od 740.000 potpisa građana koji podržavaju unošenje ove odredbe u Ustav Republike Hrvatske.^[3] Glasači su na referendumu odgovarali na pitanje:

Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?^[1]

Kampanja

Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović izjavio je za HRT da će vjerojatno glasati protiv prijedloga, dok je Tomislav Karamarko, predsjednik opozicijskog HDZ-a, rekao da će glasati za taj prijedlog.^[1]

Hrvatska biskupska konferencija pozvala je katolike u Hrvatskoj da glasaju za promenu ustava.^[4] Evangelistička (luteranska) crkva u Hrvatskoj i Židovska općina Zagreb usprotivile su se predloženoj promjeni ustava.^[5][6]

Jutarnji list i Novi list, koji su među najvećim dnevnim novinama u Hrvatskoj, objavili su da će otvoreno podržati kampanju protiv promene ustava.^[7][8]

Istraživanja javnog mnijenja

Istraživanje iz juna 2013. otkrilo je da bi 55,3% građana Hrvatske podržalo predloženu promenu ustava, dok je njih 31,1% odgovorilo da se protive toj promjeni.^[9]

Prema drugom istraživanju iz novembra, 54,3% ispitanika reklo je da će glasati za prijedlog, njih 33,6% bilo je protiv, dok 12,1% ispitanika nije bilo sigurno. Isto istraživanje otkrilo je i to da predloženu promenu ustava podržava 88,7% glasača HDZ-a i 39,5% glasača SDP-a.^[10]

Telefonska anketa sprovedena za HRT pokazala je da na referendumu namerava glasati 72% ispitanika, a od toga 59% planira glasati za ustavni amandman, 31% namjerava glasati protiv njega, dok je 10% odbilo odgovoriti.^[11]

Kontroverze

"Ne želimo dopustiti da na račun grupe ljudi koji promjenom Ustava ne dobivaju ništa, oni koji su drugačiji izgube svoja prava i mogućnosti da budu jednaki pred zakonom. Ne želimo živjeti u društvu koje smatra da je normalno da postoje građani prvog i drugog reda."

uredništvo Jutarnjeg lista, 9.11. 2013.^[7]

Broj žiro-računa naveden na stranici inicijative U ime obitelji ne pripada istoimenoj inicijativi već ad-hoc osnovanoj udruzi pod imenom Građani odlučuju. Dopredsjednik te udruge je Krešimir Miletić, koji je i dopredsjednik političke stranke HRAST te je bio nositelj liste HRAST-a za grad Zagreb. Zbog toga su neki upozoravali da se zapravo radi o prikrivenoj političkoj kampanji. Glavna organizatorica inicijative U ime obitelji je Željka Markić koja je bila predsjednica HRAST-a, a od 2008. i potpredsjednica GROZD-a. ^[12]

Neki su kritizirali kampanju organizacije kao isključivu i da zapravo potiče na mržnju prema drugačijima^[13] dok Petar Vidov navodi: "Pitanje koje vam ekipa iz "U ime obitelji" zapravo postavlja na referendumu glasi otprilike ovako: "Jeste li za to da homoseksualci u RH budu građani drugog reda?". Iza floskule o "promicanju obiteljskih vrijednosti" ne krije se ništa drugo nego zloćudan pokušaj getoizacije manjine kakvog se ne bi posramili ni arhitekti Hitlerovog Reicha".^[14]

Analogijom s nacizmom poslužio se i književnik Predrag Raos, inače deklarirani homofob, koji je u talk showu Direkt plus ustvrdio da je "Adolf Hitler zabranio da se djeci do 18 godina starosti daje vjerski odgoj, dok upravo to pokušavaju homoseksualci" (aludirajući na četvrti modul predloženog zdravstvenog odgoja). Isti književnik obrušio se na presicu udruženja književnika (P.E.N.) istaknuvši da jedno strukovno udruženje "ne smije širiti nikakve vjerske ili ideološke poruke ni pedersku propagandu"^[15].

Aktivisti udruge U ime obitelji prilikom skupljanja potpisa za referendum u nekoliko su navrata bili izvrgnuti nasilju i huligalizmu, a spomenuti Jutarnji list dao je otvorenu podršku takvim ispadima^[16][17]. Tokom predreferendumske kampanje, fizičkom napadu bio je izvrgnut i štand kampanje protivnika, također u samom centru Zagreba^[18].

Prilikom kampanje aktivisti obiju strana iskazali su nizak prag tolerancije prema neistomišljenicima, često ih poistovjećujući s komunistima, nacistima ili talibanima. U hrvatskom Saboru HNS-ovac Igor Kolman opisao je inicijativu "prljavim pokretom"^[19], dok je u zagrebačkoj Gradskoj skupštini nekoliko dana kasnije HDZ-ov zastupnik Mario Župan sve one koje će glasati protiv nazvao "nenormalnima"^[20].

Rezultati

Rezultati referenduma po županijama

Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?
Da ili ne	Glasovi	Procenat
Da	944.563	65.83%
Ne	481.370	33.55%
Važećih glasova	1.425.933	99.43%
Nevažećih glasova	8.187	0.57%
Ukupno	1.434.120	100,00%
Izlaznost	37.85%
Glasačko telo	3.788.978

Rezultati po županijama

Najveća izlaznost na referendumu bila je u Gradu Zagrebu, gdje je izašlo 49,17% od ukupnog broja upisanih glasača, dok je još u dvije županije zabilježena izlaznost od preko 40 posto. Najmanja je izlaznost bila u Ličko-senjskoj županiji, svega 25,20%.

U 18 županija i Gradu Zagrebu glasači su podržali ustavno definiranje braka kao zajednice muškarca i žene. Najviše glasova "za" bilo je u Vukovarsko-sremskoj županiji, i to 80,79%, dok je u još 6 županija bilo preko 75% glasova "za". Glasači u dvije županije glasali su protiv predložene ustavne definicije braka, i to u Istarskoj županiji, gdje je bilo 58,23% glasova "protiv", i u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je bilo 53,30% glasova "protiv".

Na općinskoj razini, izvan općina u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, referendumska inicijativa je naišla na odbijanje isključivo unutar određenih općina gdje su Srbi u Hrvatskoj činili većinu. Te općine uključivale su Negoslavce, Borovo, Trpinju, Markušicu, Jagodnjak, Vrhovine, Ervenik i Civljane.^[21][22][23] Unatoč niskom odazivu u tim područjima, na ishod u tim sredinama značajno utjecala takozvana inicijativa za referendum o upotrebi ćirilice, koja je imala za cilj ograničiti službenu upotrebu manjinskih jezika u Hrvatskoj.^[24][25] Ta inicijativa kasnije je proglašena neustavnom.^[26]

Županija	Birača	Ukupno glasalo	%	Za	%	Protiv	%	Nevažeći	%
Bjelovarsko-bilogorska	101.963	32.099	31,48%	22.539	70,21%	9.377	29,21%	183	0,57%
Brodsko-posavska	141.318	46.866	33.16%	37.409	79.80%	9.183	19,59%	274	0,58%
Dubrovačko-neretvanska	108.560	44.455	40,95%	34.286	77,11%	9.860	22,18%	309	0,70%
Istarska	188.845	59.463	31,49%	24.427	41,07%	34.634	58,23%	402	0,68%
Karlovačka	117.383	41.652	35,48%	28.633	68,73%	12.733	30,57%	286	0,69%
Koprivničko-križevačka	95.272	30.944	32,48%	21.232	68,61%	9.552	30,87%	160	0,52%
Krapinsko-zagorska	109.529	33.126	30,24%	23.754	71,70%	9.147	27,61%	225	0.68%
Ličko-senjska	47.645	12.005	25,20%	9.544	79,50%	2.379	19,82%	82	0,68%
Međimurska	95.996	29.651	30,89%	16.138	54,42%	13.329	44,94%	184	0,62%
Osječko-baranjska	263.073	89.955	34,19%	64.078	71,20%	25.437	28,27%	440	0,49%
Požeško-slavonska	68.364	23.879	34,93%	18.828	78,85%	4.886	20,46%	165	0,69%
Primorsko-goranska	268.981	95.708	35,58%	44.178	46,15%	51.028	53,30%	502	0,52%
Sisačko-moslavačka	155.929	46.741	29,98%	32.046	68,55%	14.413	30,83%	282	0,60%
Splitsko-dalmatinska	405.274	176.618	43,58%	137.266	77,69%	38.340	21,70%	1.012	0.57%
Šibensko-kninska	106.405	35.350	33,22%	26.216	74,14%	8.915	25,21%	219	0,62%
Varaždinska	146.011	50.207	34,39%	30.885	61,49%	18.985	37,80%	337	0.67%
Virovitičko-podravska	73.296	23.334	31,84%	17.380	74,47%	5.806	24,88%	148	0,63%
Vukovarsko-sremska	160.278	49.655	30,98%	40.128	80,79%	9.226	18,57%	301	0.61%
Zadarska	165.572	55.919	33,77%	42.342	75,72%	13.169	23,55%	408	0,73%
Zagrebačka	271.178	107.765	39,74%	75.274	69,82%	31.927	29,61%	564	0,52%
Grad Zagreb	686.646	337.277	49,12%	188.757	55,90%	146.859	43,50%	1.661	0,49%
Hrvatska dijaspora	-	11.451	-	9.223	80,48%	2.185	19,07%	43	0,8%
UKUPNO	3.788.978	1.434.120	37,85%	944.563	65,83%	481.370	33,55%	8.187	0,57%
Izvor: Državna izborna komisija (DIP)

Veze

• Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj
• Istopolna zajednica u Hrvatskoj

Izvori

1. Croatia to hold referendum on same-sex marriage ban BBC News, 8. 11. 2013
2. „Privremeni neslužbeni rezultati državnog referenduma”. Arhivirano iz originala na datum 2014-01-20. Pristupljeno 2013-12-01.
3. „Sabor raspisao ustavotvorni referendum o braku”. Novi list. Pristupljeno 11. 11. 2013.
4. Podupiremo referendum za brak jer time želimo zaštiti najslabije u našem društvu
5. Luteranska crkva protiv referenduma o braku, tportal.hr, pristupljeno 20. 11. 2013
6. Židovska općina Zagreb protiv referenduma o braku, tportal.hr, pristupljeno 21. 11. 2013
7. ODLUKA UREDNIŠTVA Jutarnji donira oglasni prostor građanima ugroženima referendumom Arhivirano 2013-11-11 na Wayback Machine-u Jutarnji list, 9. 11. 2013
8. „Mi smo PROTIV”. Novi list. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-08. Pristupljeno 16. 11. 2013.
9. 55,3 posto Hrvata za brak žene i muškarca u Ustavu Vecernji list, 6. 6. 2013
10. Većina za proglašenje Vukovara mjestom posebnog pijeteta Arhivirano 2019-09-11 na Wayback Machine-u HRT, 2. 11. 2013
11. 59 posto ispitanika glasat će 'za', 31 'protiv', Večernji list, pristupljeno 30. 11. 2013
12. Ana Maria Kezerić (17. lipanj 2013). „U ime obitelji i naših džepova”. E-novine. Arhivirano iz originala na datum 2013-08-21. Pristupljeno 2013-11-11.
13. Jelena Svilar (27. svibnja 2013). „U ime mržnje”. E-novine. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-09. Pristupljeno 2013-11-11.
14. Petar Vidov (9. 11. 2013). „Jeste li za to da gejevi budu građani drugog reda?”. E-novine. Arhivirano iz originala na datum 2013-11-11. Pristupljeno 2013-11-11.
15. M. M. (29. 11. 2013). „Predrag Raos: Ja jesam homofob - želim zaštititi svoju djecu od perverznjaka (Video)”. Hrsvijet.
16. Ravlić, Josip (18. 5. 2013). „Za Jutarnji list nasilje protiv neistomišljenika je simpatično”. Bitno.net.
17. LP (18. 5. 2013). „Dvije pankerice napale štand”. Lika Plus. Arhivirano iz originala na datum 2013-08-12. Pristupljeno 2013-11-30.
18. Klančir, Irena (30. 11. 2013). „Na Cvjetnom trgu razbijen štand HNS-a tijekom akcije PROTIV”. Večernji list.
19. NovaTV (6. 11. 2013). „HNS-ovac inicijativu 'U ime obitelji' nazvao - 'prljavim pokretom'!”. Dnevnik.hr.
20. M.B. (28. 11. 2013). „Sve one koji će glasati 'protiv' nazvao nenormalnima!”. RTL.^{[mrtav link]}
21. Branimir Bradarić (3. decembar 2013). „Samo 4 općine glasale protiv”. Večernji list. Pristupljeno 11. januar 2024.
22. Borna Sor (15. septembar 2016). „Negoslavci, čudo od sela”. Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 11. januar 2024.
23. n.a. (2. decembar 2013). „Za ustavno određenje braka 66 posto birača”. Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 11. januar 2024.
24. n.a. (1. decembar 2013). „'Referendum o braku je topovska priprema za referendum o ćirilici'”. Danas.hr. Pristupljeno 11. januar 2024.^{[mrtav link]}
25. n.a. (3. novembar 2013). „Ministar uprave Bauk za Večernji list: Obiteljski zakon definira brak kao zajednicu muškarca i žene i to bilo kakav ishod vezan uz referendum neće promijeniti.”. Ministarstvo uprave & Večernji list. Pristupljeno 11. januar 2024.
26. n.a. (12. avgust 2014). „Neustavno referendumsko pitanje o ćirilici”. Dnevni avaz. Pristupljeno 11. januar 2024.

Vanjske veze

Portal LGBT

• U ime obitelji, zvanična stranica pristalica inicijative
• Komentar Srećka Horvata na Guardianu