From Wikipedia, the free encyclopedia
Ljubica Janković (14. juni 1894 – 3. maj 1974) bila je etnomuzikolog, saradnik Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti i član više međunarodnih ustanova za proučavanje narodne kulture.[1]
Ljubica Janković | |
Rođenje | Aleksinac, Kraljevina Srbija |
---|---|
Smrt | 3. 5. 1974. (79 godina) Beograd, SFRJ |
Polje | etnomuzikolog |
Alma mater | Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu |
Ljubica Janković diplomirala je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je studirala jugoslovensku i komparativnu književnost, srpski i grčki jezik i srpsku istoriju. Godine 1937. u Etnografskome muzeju u Beogradu osnovala je Arhiv o narodnim igrama, a od 1939. vodila je Odeljenje za muzički folklor. Od 1951. bila je kustos Muzeja. Sistematski je prikupljala terminološko-enciklopedijsku i bibliografsku građu o narodnim igrama i muzici. U Beogradu je u svojoj kući održavala i kurseve narodnih igara. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabrana je 5. decembra 1963. s pristupim govorom „Etnomuzikologija i etnokoreologija: Osvrt na definicije, naziv, metode, veze i odnose”, a za redovnog 21. marta 1974.[1]
Sa sestrom Danicom izdala je knjigu Narodne igre u osam tomova, izdavanih od 1934. do 1964. Knjiga je nastala kao rezultat brojnih istraživanja, a sadrži teorijske rasprave, zapise igara i melodija i crno-bele fotografije. Ljubica i Danica napisale su i devetu knjigu, ali ona nije izdata. Osim toga, objavile su brojne radove u kojima razmatraju značajne etnokoreološke probleme: strukturu, vrste i način zapisivanja igara, odnos između igre i muzike, stil i tehniku igranja, obredne igre, psihološke osnove igranja, ulogu žene u igri, način sakupljanja igara na terenu, vaspitnu ulogu i čuvanje igara. Ljubica i Danica bile su začetnice srpske etnokoreologije. Bavile su se sakupljanjem i proučavanjem tradicionalnih igara, pesama i običaja. Pisale su o kulturnom podrijetlu i očuvanju plesova, a posebno je istaknuto da su prepoznali doprinos “darovitih plesača” u oplemenjivanju plesova. Prilagodba plesa za pozornicu, smatrali su, izvukla je taj ples iz narodnog područja i učinila ga prilagođenim plesom; odbili su išta nazvati narodnim plesom osim anonimno stvorenog plesa koji se izvodi u tradicionalnom okruženju. Sestre Janković skovale su termin parafrazirani folklorni ples za prilagođene plesove.[2]
Obuhvatile su igre s područja današnje Srbije, Crne Gore, Kosova, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Hrvatske i pojedinih područja Slovenije. Ujak im je bio etnolog Tihomir Đorđević.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.