From Wikipedia, the free encyclopedia
Kneževo / Кнежево | |
|---|---|
  Kneževo / Кнежево Kneževo / Кнежево na karti Hrvatske | |
| Regija | Baranja |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Općina/Grad | Popovac |
| Mikroregija | Karašička aluvijalna nizina |
| Najbliži (veći) grad | Beli Manastir |
| Površina | 17,40 km² |
| Nadmorska visina | 98 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.843896 N |
| - z. d. | 18.643278 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 970 / 803 / 485 |
| - Gustoća | 56 (2001) st./km² |
| - Broj domaćinstava | 381 (2001) |
| Pošta | 31302 Kneževo |
| Pozivni broj | +385(0)31 |
| Autooznaka | BM |
 Dvorac u Kneževu | |
Kneževo (mađarski Főherceglak [ˈføːhɛrt͡sɛglɒk]; narodski Lak; ćir. Кнежево), naselje u Baranji, u sastavu Općine Popovac, u Osječko-baranjskoj županiji u Hrvatskoj.
Kneževo je smješteno u sjevernom dijelu Baranje, u mikroregiji Karašičke aluvijalne nizine Istočnohrvatske ravnice. Leži na nadmorskoj visini od 98 m. Površina naselja je 17,40 km².
U sjeveroistočnom i istočnom dijelu područja naselja Kneževo nalazi se šuma Busiklica, a sjevernim, sjeveroistočnim i istočnom rubom toga područja proteže se kanal Borza.
Kneževo je udaljeno prema sjeveru 40,5 km (preko Bilja) ili 44 km (obilaznicom) od grada Osijeka, 9,5 km sjeverno od grada Belog Manastira te 21,4 km južno od Mohača. Od općinskog središta Popovca udaljeno je 5,1 km.
U prošlosti i na nekim popisima stanovništva kao dijelovi naselja Kneževa (odnosno zaseoci) iskazivali su se: Busiklica (1900-1910, 1953-1971), Ciglana (1953-1971), Hatvan (1900-1910, 1953-1971) i Malo Kneževo (1953-1971).[1] Uz nabrojane, Feldbauer navodi i zaseoke Geta i Kislak.[2]
Područje naselja Kneževo na zapadu ograničeno je državnom granicom s Mađarskom, odnosno s područjima mađarskih naselja hr:Ivandarda, hr:Šarok, hr:Bezedek i hr:Majš, na sjeveru s područjem naselja Duboševica, na sjeveroistoku s Topoljem, na istoku s Branjinom, na jugoistoku s naseljem Popovac, a na jugu s naseljem Branjin Vrh.
-Zupanijska_cesta-Knezevo-Draz-putokaz.jpg)
-Knezevo-tabla.jpg)
Područjem naselja Kneževo prolazi državna cesta D7 (jug-sjever: Osijek - Beli Manastir - Branjin Vrh - Kneževo - Udvar) - slika desno. Dijelom je ta cesta i jugostočna granica područja Kneževa prema području Popovca.
Gledajući s juga prema sjeveru:
Kneževo je autobusnim vezama povezano s Dražem i usputnim mjestima te s Branjinim Vrhom i Belim Manastirom, a preko Belog Manastira s Osijekom i usputnim mjestima. Te linije danas (2022. godine) održava tvrtka "Arriva Hrvatska".
Od 1968. godine, s prekidom u ratnim godinama, poduzeće "Čazmatrans" održava svakodnevnu liniju Kneževo-Zagreb-Kneževo:[3]
Nekada je Kneževo bilo povezano uskotračnom željeznicom s Belim Manastirom, kojom je saobraćao vlak zvani "Ćiro", danas rekonstruiran i izložen kao turistička atrakcija u centru Belog Manastira.
Kneževo je dosta dugo bilo pustara, poslije posjed nadvojvode Albrechta, koji je tu preselio sjedište Beljskog vlastelinstva iz Bilja. Zato je mađarsko ime Főherceglak vezano za nadvojvodu: főherceg "nadvojvoda, knez", i lak "naselje, mjesto stanovanja". Lokalno slavensko stanovništvo to ime je skratilo u Lak, a javlja se i u obliku Herceglak.[4] Ime Kneževo naselje je dobilo poslije Prvog svjetskog rata.
Stanovnici Kneževa su Kneževčani (jednina: Kneževčanin, Kneževčanka), a ktetik, odnosno pridjev glasi: kneževački. Hrvatski enciklopedijski rječnik : K-Ln (Zagreb, 2004., str. 122) navodi etnike Kneževljani (Kneževljanin, Kneževljanka) i pridjev kneževski, koji se u lokalnoj sredini ne upotrebljavaju.
| Pregled broja stanovnika po godinama [5][6][7] | ||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 | 2021 |
| 0 | 721 | 0 | 0 | 816 | 823 | 0 | 0 | 1966 | 1634 | 1689 | 1515 | 1371 | 1408 | 970 | 803 | 485 |
Grafikon kretanje broja stanovnika naselja Kneževo od 1857. do 2021.
| Popis 1991. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Hrvati | 418 | 29.68% | ||
| Srbi | 411 | 29.19% | ||
| Jugoslaveni | 290 | 20.59% | ||
| Mađari | 90 | 6.39% | ||
| Slovenci | 42 | 2.98% | ||
| Crnogorci | 16 | 1.13% | ||
| Nijemci | 16 | 1.13% | ||
| Albanci | 10 | 0.71% | ||
| Makedonci | 3 | 0.21% | ||
| Muslimani | 3 | 0.21% | ||
| Romi | 2 | 0.14% | ||
| Poljaci | 1 | 0.07% | ||
| Rusini | 1 | 0.07% | ||
| ostali | 1 | 0.07% | ||
| neopredijeljeni | 61 | 4.33% | ||
| region.opredij. | 11 | 0.78% | ||
| nepoznato | 32 | 2.27% | ||
| ukupno: 1.408 | ||||
Prema popisu iz 2011. godine, u Kneževu su živjela 803 stanovnika. Stanovništvo je pretežito hrvatsko (51%) te srpsko (29%) i mađarsko (8%).[8]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Kneževu su:
a nekad su najčešća prezimena bila:
Privrednu osnovu Kneževa čine ratarstvo, stočarstvo i proizvodnja poljoprivrednih strojeva i opreme, a nekad i ugostiteljstvo i trgovina. U samom naselju nalazi se TOS - Tvornica opreme i strojeva (nekad u sastavu PIK-a Belje), a na području naselja Kneževo: Farma Malo Kneževo (sjeverno od Kneževa), Farma Podlugovi (sjeveroistočno od Kneževa uz šumu Busiklicu) i Farma Hatvan (jugozapadno od Kneževa). U Kneževu je bilo i sjedište Radne organizacije Poljoprivreda Kneževo u sastavu SOUR-a PIK Belje. Danas je to (2004. godine) Pogon Poljoprireda Kneževo u sastavu firme Belje d.d.
Tik uz lijevi rub državne ceste D7, na njezinom ulasku u šumu Busiklicu s juga (tj. smjerom prema graničnom prijelazu Duboševica-Udvar), nalazi se lovački dom Lovačkog društva "Belje" Duboševica.
U Kneževu je registrirano preko 20 malih privrednih subjekata.[9]
Opširnije o školi: Općina Popovac#Osnovna škola Popovac.
-Crkva_svete_Hildegarde.jpg)
U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je 10 udruga (+ jedna brisana) sa sjedištem u Kneževu (stanje: X/2022):
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
