Internetski nastavak

Svako računalo na Internetu ima svoju brojčanu adresu, koja se ovisno od standarda (IPv4 ili IPv6) sastoji od 4 ili 6 brojeva odvojenih točkama, no takav način označavanja nije primjeren ljudima, pa računala imaju i slovne adrese, u obliku:

ime_servera.domena.nastavak

Internetski nastavak može biti vršna domena neke zemlje, ili specifični nastavak koji nije vezan uz geografsku lokaciju.

Vršna domena zemlje

Vršna domena neke zemlje je specifični nastavak, koji nazivu (adresi) računala daju nacionalni prizvuk, te asociraju na geografsku pripadnoost. Ovi nastavci odgovaraju oznakama zemalja prema standardu ISO-3166. Na primjer:

• it za Italiju
• at za Austriju
• hr za Hrvatsku
• de za Njemačku

Internacionalni nastavci

Internacionalni nastavci čine vršne domene koje nisu vezane uz određenu zemlju, već prije prikazuju karakter web stranica koje su smještene na tom računalu. Najčešće se ove vršne domene nazivaju generičkim domenama. Na primjer:

• com za komercijalne stranice
• org za stranice organizacija i udruga
• net za stranice određenih medijskih ili računalnih mreža

Osim ovih najpopularnijih (com, net, org) postoje i druge generičke domene, kao što su:

• .info
• .name
• .biz
• .aero
• .tv
• ...

Pod pritiskom industrije - ICANN, organizacija za definiciju i upravljanje nazivima domena - proširuje repertoar naziva vršnih domena, kako bi nazivi bolje odgovarali marketinškim potrebama određenih komercijalnih web stranica. Tako će u skoroj budućnosti biti otvorene i druge vršne domene, kao što su: .tel, .xxx, .sex, .cat, .jobs, .mobi, .post, .tel, .travel ...

Internetski nastavak na Wikimedijinoj ostavi