Hip hop

Hip hop je kulturni pokret i muzički žanr koji je započeo među urbanim Afro-Amerikancima, Jamajkancima i Portorikancima u Bronxu, kvartu New Yorka, tijekom ranih 1970-ih i otad se proširio po cijelom svijetu.

Za ostale upotrebe, v. Hip hop (razvrstavanje).

Početkom 1990-ih hip hop dostiže popularnost rocka, a do 2002. ga daleko prestiže u vidu popularnosti.

Hip hop muzika

Faktori koji su utjecali na rani hip hop su složeni i brojni. Iako se većini može uzeti korijen iz afričke kulture, multikulturalno društvo New York Cityja rezultiralo je raznim glazbenim utjecajima koji su pronalazili svoj put do hip hop glazbe.

Elementi stila i tehnike repanja potječu od griota zapadne Afrike; putujući pjevači i pjesnici imali su glazbene stilove koji su sadržavali elemente od kojih će se kasnije razviti hip hop glazba. Neke griotske tradicije došle su u Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Karibe s prijevozom afričkih Robova u "Novi Svijet." Drugi bitni čimbenici su govorne sekcije u pjesmama soul i funk glazbenika kao što su James Brown i Isaac Hayes.

Jedan od mnogih čimbenika za stvaranje današnje hip hop glazbe je jamajkanski stil zvan dub, koji se uzdigao kao podvrsta reggaea u 1960-ima. U dub glazbi su producenti kao što su King Tubby stvarali instrumentalne verzije popularnih reggae pjesama za svrhe klubova i zvučnih sustava; otkrili su da plesači bolje reagiraju na produžene, izolirane ritmove pjesama, često predstavljajući čvrste nastupe udaraljki i snažne bas-linije.

Ubrzo su MC-evi koji su vodili plesove počeli pričati preko instrumentalnih ploča i vještine MC-eva poput U-Roya, Dr. Alimontada i Dillingera su im pomogle da dostignu popularnost. Ova se tradicija nastavlja u današnjoj dancehall glazbi. 1967., jamajkanski imigranti poput DJ Kool Herca primijenili su metode Dub dionica na funk dionice koje su bile popularne u New Yorku. Prema Davidu Topu, reggae nije bio popularan među hip hop obožavateljima u ranim godinama hip hopa, unatoč njegovu utjecaju.

U parkovima i društvenim centrima, nadolazeći DJ-i svirali su okupljenim skupinama mladeži željnih čuti stare funk zvukove. Vrlo ubrzo (do 1976/77) DJ-i i plesači odavali su posebnu pažnju teškim, funky instrumental dionicama udaraljki u bilo kojoj ploči s dobrim prekidima bubnjeva. Tu su spadale pjesme poput "It's Just Begun" Jimmyja Castora, "Scorpio" Dennisa Coffreya i "Dance To The Drummers Beat" Hermana Kellya, kao i pjesme Rolling Stonesa i drugih bijelačkih rock bendova. Jedna od prvih izdanih hip hop pjesama bila je "Rapper's Delight" Sugarhill Ganga, koja je uzela sample popularne disco pjesme "Good Times" grupe Chic.

Djeca koja su plesala na ritmove počeli su se zvati B-Boys, a energetični, akrobatski stil plesa popraćen ritmom nazvao se "breaking". Najpopularniji bronxovski DJ-i poput Kool Herca, Afrike Bambaate i Grandmaster Flasha počeli su miksati dvije snimke iste pjesme da bi ritmovi trajali duže, s brzim cuttingima na miksetama. Bubnjarska dionica od 20 sekundi mogla je biti pretvorena u peterominutni mix.

Ritam mašina Roland TR-808.

Osim eksperimentiranja s tehničkom stranom DJ-anja (kao cutting i scratching), Bronx Jocksi su počeli eksperimentirati i s elektronskom glazbom iz Europe. "Trans-Europe Express," Kraftwerkov hit iz 1977., bio je miljenik B-Boya zbog vozajuće metalne mješavine kompjuteriziranih bubanj-dionica i sintisajzera. Dok se sve ovo događalo na vrućim podijima Bronxa, drugi bitan element hip hop scene pojavljivao se na ulicama.

Hip hop i rap

DJ Allah Mathematics iz grupe Wu-Tang Clan.

Često postoji velika zabuna između pojmova hip hop i rap. Danas se čak u samom muzičkom okruženju brkaju pojmovi ili razlika postaje vrlo zamagljena, iako postoji razlika između ta dva pojma. Hip hop je zbroj ove specifične urbane kulture. Glavni stupovi koji su odredili rođenje te kulture su:

• Disk džokej;
• Repovanje ili M.C.-anje;
• Grafiti;
• Breakdance.

Zatim izraz „hip-hop” uključuje i druge trendove u stilu života kao što su odijevanje („hip hop modu”), korištenje slenga i privrženost jednom mentalitetu. Neki smatraju beatbox petim elementom hip hopa; neki bi dodali politički aktivizam, hip hop modu, hip hop sleng, double dutching^{[α 1]} ili još druge elemente kao važne dijelove hip hopa. Rap je kombinacija rime i poezije sa muzičkim ritmom.

Podrijetlo izraza "hip hop" je nejasno. Pokret koji je kasnije postao poznat kao "hip hop" je navodno počeo sa DJ Kool Hercom, dok se DJ-u Afrika Bambaataa često pridodaju zasluge izuma termina "hip hop" za opisivanje kulture. Razne mitske etimologije i komplicirana značenja se dodana izrazu i nastavljaju se propagirati unutar hip hop zajednice.

MC-anje

U širem smislu, majstor ceremonije ili majstor kuće je voditelj, osoba koja ima zadatak prezentirati ceremoniju ili događaj i odrediti njezin ritam odvijanja. U srpskohrvatskom se koristi izraz „čajo” ili „čauš”. U drevnoj Grčkoj imao je zadatak miješati vino s vodom i odrediti točan trenutak u kojem ga treba piti. U 5. vijeku bio je službenik Papinskog dvora odgovoran za ispravno i redovito provođenje složenih rituala svete liturgije. U srednjem vijeku bio je lik koji je u posebnim prilikama bio odgovoran za odabir proizvoda za kuhanje, postavljanje stola i za način iznošenje hrane pred gostima. U razdoblju renesanse bio je odgovoran i za osoblje za čišćenje. Slične figure se također nalaze u carskoj Kini i u drevnom Japanu. Danas se izraz često koristi za označavanje osobe koja predstavlja umjetnike, govori publici, zabavlja ljude i općenito vodi i održava događaj. Ova se upotreba javlja u industriji zabave, na primjer u odnosu na voditelje televizijskih emisija, kao i u suvremenoj kulturi hip hopa i elektroničke plesne muzike.

Izraz je dobio posebnu važnost u hip hop muzici, gdje se koristi žargonski izraz MC, skraćenica za Master of ceremonies. U kasnim 1970-ima, termin emsi (en. emcee), MC ili M.C.^[1][2] počeo se koristiti za repere i za njihovu ulogu u hip hop muzici i kulturi. U početku su MC-ji bili oni koji su predstavljali Disk džokeje publici i objašnjavali što se događa tijekom događaja. Često su ti događaji bili zabave na lokacijama uključujući klubove ili vanjske javne prostore. Izraz se obično koristi kao izraz za razlikovanje, koji se odnosi na umjetnika sa dobrim izvedbenim vještinama,^[3] te mnogi reperi imaju skraćenicu MC u umjetničkom imenu. Tri elementa koja čine voditelja (M.C.-ja) su sastav teksta (kompozicija, stihovanje, lirika), flow i skill (ritam i rima) i stil, tj. način na koji reper predstavlja svoje znanje. Kada reper savlada sva tri elementa, postaje emsi.

Historija

Gradska četvrt Bronx u maju 1982.

Historija hip hopa počinje 1970-ih u Sjedinjenim Državama, iako ovaj muzički žanr ima duboke i daleke korijene u afroameričkoj muzici, prvenstveno u bluesu i mnogobrojnim njegovim derivatima. Na primjer, 1946. u pjesmi „Noah” grupe gospel grupa The Jubalaires već imamo stilske elemente koji će se proizvesti u hip hopu.^[4][5] Neki elementi se također nalaze 1950-ih u raznim pjesmama od rhythm and blues i rock 'n' roll muzičara (Bo Diddley, Little Richard, Fats Domino), i to izričito kod Bo Diddleyja, kod kojega nalazimo takozvani „Bo Diddley beat”, ritmički obrazac (vidi pjesmu „Bo Diddley”) koji se ponavlja u petlji i kombinira sa strujom svijesti u stihovima.^[6][7] Izuzetno je važan utjecaj Jamesa Browna, kao i funky muzike (na pr. Fatback Band^[8]) koja će iz njega proizaći. Bit će jedan od najčešće sampliranih umjetnika u hip hop pjesmama.^[9] U 1960-ima i 1970-ima pojavio se niz pjesnika, povezanih s masovnim prosvjednim pokretima iz 1968., koji su eksperimentirali s javnim predstavljanjem pjevane i recitirane poezije. To je niz autora – književnika – koji spajaju politički aktivizam, poeziju i muzičku praksu. Među imenima najbližima onome što će postati hip hop muzika imamo The Last Poets, LeRoi Jones i Gil Scott-Heron („The Revolution Will Not Be Televised”), kojeg mnogi smatraju ocem političkog rapa.^[10] U sličnoj atmosferi je smještena i pjesma „Here Comes The Judge” komičara i muzičara Pigmeata Markhama^{[α 2]}, satirično-muzički skeč koji naslućuje na dosta kasnije hip hop estetike.^[11][12]

S druge strane, pored usko muzičkih referenci, hip hop je u osnovi rođen kao muzički mestik koji svjesno miješa mnoge heterogene elemente američke kulture s kraja dvadesetog stoljeća. Prije svega, hip hop je nezamisliv bez pokreta za građanska prava i historije rasne segregacije u Sjedinjenim Državama.^[13][14]

Atlanta

Glavni umjetnici

• Osnivači (Old school): DJ Kool Herc, Grand Wizzard Theodore, Grandmaster Flash, Afrika Bambaataa, Sugarhill Gang;

• Golden Age: Run-DMC, LL Cool J, Beastie Boys, Whodini, Ice-T, Schoolly D, The Fat Boys, Dr. Dre, Ice Cube, MC Ren, MC Lyte, Gang Starr, MC Hammer, N.W.A., Big Daddy Kane, Public Enemy, A Tribe Called Quest, Rakim, Boogie Down Productions, Jungle Brothers, De La Soul, Tupac Shakur, The Notorious B.I.G.;

-

• Mainstream scena i 90-e: Coolio, Queen Latifah, The Roots, Daz Dillinger, Kurupt, Nate Dogg, Underground Kingz, Cypress Hill, B-Real, Masta Ace, Puff Daddy, Naughty By Nature, Jay-Z, MF Doom (Daniel Dumile), The Beatnuts, Juicy J, Redman, Twista, Busta Rhymes, Nas, Outkast, Wu Tang Clan, Fugees, Wyclef Jean, Pras Michel, Lauryn Hill, Daddy Yankee, Dilated Peoples, DMX, Eminem, House of Pain, M.O.P., Onyx, Method Man, Missy Elliott, Pharrell Williams, R.A. the Rugged Man, Snoop Dogg, Lil Wayne, Bow Wow, Nelly, Lil’ Kim, Mos Def, Sean Paul, Xzibit, Ja Rule, Warren G, Outlawz, Timbaland, Destiny's Child, 2 Chainz, Aesop Rock, D12, Kelis, 50 Cent, Pitbul, Ludacris, T.I., G-Unit, Boot Camp Clik;

• 2000-e: Macklemore, The Game, Kevin Federline, MC Jin, XXXTentacion, Ab-Soul, Kanye West, Future, Kendrick Lamar, Kid Cudi, Nicki Minaj, Mac Lethal, Gucci Mane, Soulja Boy, Gnarls Barkley, Drake, George the Poet, Ryan Lewis, Tyler, the Creator, Chance the Rapper, DaBaby, Cardi B, The Weeknd, Lil Baby, Rick Ross, Lil Pump, SpaceGhostPurrp;

Europski hip hop

• Hip hop iz Španije: 7 Notas 7 Colores, C Tangana, Gata Cattana, Kaydy Cain, Kidd Keo, Maikel Delacalle, Mala Rodriguez, Nach, Natos y Waor, Porta, Rayden, SFDK, Tote King, Violadores Del Verso, Walkiria Espino, Yung Beef;
• Nizozemski: Osdorp Posse, Sugacane, Duvelduvel, MC Miker G & DJ Sven, Extince, Def Rhymz, Urban Dance Squad, Ali Bouali, Brainpower, The Opposites, D-Men, Yes-R, Boef, Josylvio, Tuindorp Hustler Click, Blaxtar, Broederliefde, Typhoon, Kempi, Lil' Kleine, Snelle, E-Life, Postmen, Kraantje Pappie, Sevn Alias, Salah Edin;
• na francuskom: 113, Akhenaton, Alliance Ethnik, Alpha Wann, Assassin, Bigflo & Oli, Booba, Casseurs Flowters, Dadju, Damso, Dinos, Doc Gynéco, Dooz Kawa, Fonky Family, IAM, Ideal J, Ibeyi, Ideal J, Jul, Kaaris, Keny Arkana, Kery James, Klub des Loosers, KT Gorique, La Fouine, L’Entourloop, Les X, Lunatic, Mafia K'1 Fry, Maître Gims, DJ Mehdi, MC Solaar, Nekfeu, Ninho, Orelsan, Oxmo Puccino, Pro176, Psy 4 de la rime, Rohff, Rockin' Squat, Sadek, Sexion d'assaut, Shurik’n, Solo, Soprano, Stupeflip, Suprême NTM, Vald, Youssoupha, Zaho;
• Njemači i austrijski hip hop: Freundeskreis, Fettes Brot, Blumentopf, Absolute Beginner, Samy Deluxe, Torch, DJ Tomekk, Der Tobi & das Bo, Brothers Keepers, Falco, Die Fantastischen Vier, Peter Fox & Seeed, Tic Tac Toe, Cro, Kraftklub, Bonez MC, RAF Camora, Jan Delay, Deichkind, Kollegah, Rödelheim Hartreim Projekt, Sabrina Setlur, Nana Abrokwa, Bushido, Sido, Capital Bra, Eko Fresh;
• Poljski: Liroy, DJ Volt, 1kHz, Trzyha, PH Kopalnia, Kaliber 44, Abradab, Gang Albanii, Tede, Peja, O.S.T.R., Emade, Fisz, Magik, Małolat, Onar, Paktofonika, Pezet, Płomień 81, Popek, Sokół;
• Slovenski hip hop: Klemen Klemen, 6pack Čukur, N'toko, Trkaj, Murat & Jose, Amo Socialec, Boštjan Gorenc (Pižama), Dalaj Eegol, Ziebane, Zlatan Čordić, Valterlap;
• Hrvatska scena: Tram 11, Bolesna braća, Elemental, TBF, Ante Cash, General Woo, Bore Balboa, Postolar Tripper, Shorty, Tone Tuoro, ST!llness, Krankšvester, Grše, 30Zona, Goca R.I.P., Vojko V, Stoka, Nered, Connect, Miss Killah, Ugly Leaders;
• Reperi in Bosne i Hercegovine: Edo Maajka, Treća Smjena Crew, Buba Corelli, Disciplinska komisija, Jala Brat, Franco Balkan, Frenkie, The Beat Fleet;
• Reperi iz Srbije: Sanšajn, Beogradski sindikat, Bad Copy, Skaj Vikler, Đus, Gru, Ajs Nigrutin, Marčelo, Mimi Mercedez, Škabo, Hartmann, Sajsi MC, Brzo Trči Ljanmi, The Master Scratch Band, Vudu Popaj, Straight Jackin, C-Ya, 187;
• Crnogorci: Barska Stoka, Dvorska Luda, Monteniggers, Niggor, Who See;
• Albanski: Bardhi, Capital T, Don Xhoni, Elai, Gashi, Ledri Vula, Loredana Zefi, Lyrical Son, MC Kresha, Melinda, Mozzik, Noizy, Sin Boy, Stresi, Toquel, UniKKatiL, Vinz;

Hip hop iz Centralne i Južne Amerike

• Na španjolskom jeziku (uključujući reggaeton): Bad Bunny, Daddy Yankee, Dareysteel, Don Omar, Eddy-K, El Chombo, Tego Calderón, Nina Sky, N.O.R.E., DJ Khaled;

Azijski hip hop

• Iranski: Tumadž Salehi;
• Japanski: Hiroshi Fujiwara, King Giddra, Rhymester, Taku Takahashi, Dabo, Hime, Toshinobu Kubota, Aklo, Daoko, Kandytown, Kid Fresino, kiLLa, Kohh, MCpero, The Otogibanashi's, Punpee, YDizzy, Miyachi, Chanmina, Shing02, Awich, DJ Krush;

Filmovi, dokumentarci, serije

• 1982 — Wild Style — režija Charlie Ahearn
• 1983 — Style Wars — režija Tony Silver
• 1984 — Beat Street — režija Stan Lathan
• 1985 — Krush Groove — režija Michael Schultz
• 1991 — Cool As Ice — režija David Kellogg, uloge: Vanilla Ice
• 1995 — Friday — režija F. Gary Gray, uloge: Ice Cube i Chris Tucker
• 1997 — Rhyme & Reason — režija Ernest R. Dickerson
• 2000 — 8 Mile — režija Curtis Hanson, glavna uloga Eminem
• 2001 — Scratch — režija Doug Pray
• 2003 — Tupac : Resurrection — režija Lauren Lazin
• 2004 — Ladykillers — režija braća Coen
• 2005 — Block Party — režija Michel Gondry
• 2009 — Notorious — režija George Tillman Jr.
• 2011 — Beats, Rhymes & Life: The Travels of A Tribe Called Quest — režija Michael Rapaport
• 2012 — Sample This — režija Dan Forrer
• 2012 — Something from Nothing : The Art of Rap — režija Ice T i Andy Baybutt
• 2014 — Nas : Time is Illmatic — režija One9
• 2015 — Straight Outta Compton — režija F. Gary Gray, producenti Ice Cube i Dr. Dre
• 2015 — Dope — režija Rick Famuyiwa
• 2019 — Underdogs — režija Téo Frank

Bilješke

1. Double dutching: urbana forma preskakanja užeta.
2. Dewey „Pigmeat” Markham (Durham, North Carolina, 1904 – New York, NJ, 1981).

Reference

1. () „emcee (n.)”. Online Etymology Dictionary. Pristupljeno 8. maja 2024.
2. „The Emcee[MC Master of Ceremonies to Mic Controller by Gradmaster Caz”]. www.daveyd.com. Pristupljeno 10. decembra 2017.
3. Edwards 2009: str. XII
4. „The Jubalaires Were Doing Gospel Rap Back in the 1940s” (en-US). Rapzilla. 11. jula 2016. Pristupljeno 21. novembra 2020.
5. The Jubalaires - Noah. Youtube. Retrieved 2024-11-17.
6. () „Bo Diddley: The Grandfather of Hip Hop?”. teachrock.org. Pristupljeno 8. maja 2024.
7. () Sublette, Ned (august 2008.). „Who Do You Love? Bo Diddley’s beat changed the course of rock music.”. smithsonianmag.com. Pristupljeno 8. maja 2024.
8. Hess, Mickey (2007). Icons of Hip Hop: An Encyclopedia of the Movement, Music, and Culture. Greenwood Publishing Group. str. p.xxii. ISBN 978-0-313-33903-5.
9. () Pays, Ed (2017). „James Brown et le hip-hop, the Godfather of sample”. thebackpackerz.com. Pristupljeno 8. maja 2024.
10. () Sharrock, David (29. maja 2011). „Gil Scott-Heron: music world pays tribute to the 'Godfather of Rap'”. The Guardian. Pristupljeno 8. maja 2024.
11. „Did Pigmeat Release First Hip-Hop Song?”. XXL. 14. aprila 2011. Arhivirano iz originala na datum 7. novembra 2018. Pristupljeno 25. februara 2021.
12. Darnell, Heather (17. augusta 2023). „Early Hip-Hop at the Library of Congress | In The Muse”. The Library of Congress. Pristupljeno 24. septembra 2023.
13. () Chavis, Benjamin F. (19. februara 2014). „Civil Rights Movement and Hip-Hop”. Afro News. The Black Media Authority. Pristupljeno 8. maja 2024.
14. () Aldridge, Derrick P. (2005). „From Civil Rights to Hip Hop: Towards a Nexus of Ideas”. The Journal of African American History 90 (3).

Literatura

• Jeff Chang; DJ Kool Herc (decembar 2005). Can't Stop Won't Stop: A History of the Hip-Hop Generation. Picador. str. 560. ISBN 978-0-312-42579-1.
• () Chang, Jeff (12 10. 2009). „It’s a Hip-Hop World”. Foreign Policy Magazine. Pristupljeno 9. maja 2024.
• Chuck Philips, "The Uncivil War: The battle between the Establishment and supporters of rap music reopens old wounds of race and class"
• Hip Hop History: From the Streets to the Mainstream, iconcollective.
• Krims, Adam (2001). Rap Music And The Poetics Of Identity. Cambridge University Press.
• Edwards, Paul (decembar 2009). How to Rap: The Art & Science of the Hip-Hop MC. Foreword by Kool G Rap. Chicago Review Press. str. 340. ISBN 978-1-55652-816-3.

Hip hop na Wikimedijinoj ostavi

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio je preuzet s internetskih stranica Hip Hop Unity. Vidi Dozvola Hip Hop Unityja.