From Wikipedia, the free encyclopedia
Hidrosfera je diskontinuirani sloj vode na kopnu, ili blizu površine Zemlje. Čine je sve vode u tečnom, čvrstom i gasovitom agregatnom stanju, dubinske vode i atmosferski vodeni vapor. Najveća je količina vode u tečnom stanju.
Oko 1,4 milijarde kubnih kilometara vode u tečnom i čvrstom agregatnom stanju čine: okeane, jezera, reke sante leda, glečere i podzemne vode. Taj ogromni volumen vode u svojim različitim manifestacijama predstavlja hidrosferu.
Najveći deo hidrosfere čine slane vode svetskog okeana. Ostali deo hidrosfere čine slatke (kopnene) vode i voda u atmosferi. Na površini kopna su slatke (površinske) vode:
Duboko u kori zemlje nalaze se podzemne vode. Najveća količina podzemne vode je nastala od padavina koje su prodrle u zemljinu koru.
Da bi voda kružila u prirodi, neophodna je energija Sunca koja je podiže u okviru vodene pare, kao i sila zemljine teže koja tu vodu vraća nazad (pomoću padavina).
Zahvaljujuči tome što voda u neprestano prelazi iz jednog agregatnog stanja u drugo, sve vode u hidrosferi su povezane i zajedno učestvuju u neprekidnom kružnom kretanju:
Sunce zagreva svetski okean kao neki ogroman vodeni „kotao”. Iz tog „kotla” u atmosferu dospevaju velike količine vodene pare. Dve trećine vode se ubrzo vraćaju u okean pomoću kiše, a ostatak se privremeno zadržava na tlu, lednicima i biljnom svetu. Sva količina vode ponovo završava u svetskom okeanu, odakle je i započeto kruženje.
Količina vode obuhvaćena kružnim kretanjem na Zemlji tokom jedne godine mogla bi napuniti kocku čija je jedna stranica dužine 80 kilometara.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.