Gornja vilica

Gornja vilica (lat. maxilla) je velika parna kost u središnjem dijelu lica. Ona učestvuje u izgradnji očne i nosne duplje, kao i podsljepoočne i krilastonepčane jame. Na njoj se opisuju tijelo i četiri nastavka (jabučni, čeoni, nepčani i zubni). Unutar kosti se nalazi šupljina koja se naziva vilični sinus.

Više informacija Kost: Gornja vilica, MeSH ...

Kost: Gornja vilica

Bočni prikaz. Maksila prikazana lijevo, zelenom bojom

Frontalni prikaz. Maksila vidljiva u centru, u žutom.
Latinski	Maxilla
Gray's	subject #38 157 ()
MeSH	Maxilla ()
Dorlands/Elsevier	m_05/12517279 ()

Zatvori

Tijelo gornje vilice (lat. corpus maxillae) ima oblik trostrane piramide, pa se na njemu razlikuju: tri strane, baza i vrh.

Prednja strana tijela je usmijerena naprijed i upolje. U njenom gornjem dijelu se nalazi podorbitalni otvor kroz koji izlaze istomeni krvni sudovi i živac. Niže od otvora je smještena tzv. očnjačka jama ispod koje se nalaze ispupčenja prouzrokovana kojrenovima gornjih zuba. U blizini gornje ivice prednje strane se pripaja mišić podizač gornje usne, dok se u gornjem dijelu spoljašnje ivice pripaja maseterični mišić.

Zadnja ili podsljepoočna strana je okrenuta nazad i upolje. Na njoj je prisutno ispupčenje gornje vilice (lat. tuber maxillae) i udubljenje na spoljašnjoj trećini. Ova strana učestvuje u izgradnji podsljepoočne i krilastonepčane jame, dok se njena unutrašnja ivica zglobljava sa nepčanom kosti. Na donjoj ivici zadnje strane se pripaja mišić obraza.

Gornja ili orbitalna strana ima trouglast oblik. Ona učestvuje u izgradnji očne duplje, dok se njena unutrašnja ivica zglobljava sa suznom, sitastom i nepčanom kosti. Na sredini ove strane se nalazi podorbitalni žleb koji se nastavlja u istoimeni kanal i potom se otvara na prednjoj strani gornje vilice.

Unutrašnja ili nosna strana predstavlja bazu piramidalnog tijela vilice. Ona ima četvrtast oblik i gradi veliki dio spoljašnjeg zida nosne duplje. Na sredini unutrašnje strane se nalazi tzv. vilični zjap (lat. hiatus maxillaris) koji vodi u vilični sinus. Osim toga, na ovoj strani se nalaze i nepčani i suzni žlijeb i kosi greben nosne školjke na kome se pričvršćuje donja nosna školjka.

Gornja vilica ima četiri nastavka: jabučni, čeoni, nepčani i zubni.

Jabučni nastavak (lat. processus zygomaticus) predstavlja vrh tijela vilične kosti. Ima hrapavu površinu i pruža se prema jabučnoj kosti sa kojom se zglobljava. Pored toga učestvuje u izgradnji podsljepoočne jame, a od njegove donje strane polazi greben koji razdvaja prednju i zadnju stranu tijela.

Čeoni nastavak (lat. processus frontalis) se pruža prema čeonoj kosti sa kojom se zglobljava. NJegova spoljašnja strana je podijeljena prednjim suznim grebenom na unutrašnji i spoljašnji dio. Na unutrašnjem dijelu je prisutna jama za smještaj suzne kesice, dok spoljašnji dio učestvuje u izgradnji spoljašnjeg nosa. Unutrašnja strana čeonog nastavka čini dio spoljašnjeg zida nosne duplje i zglobljava se sa srednjom nosnom školjkom. Osim toga, čeoni nastavak ostvaruje i vezu sa suznom i nosnom kosti.

Nepčani nastavak (lat. processus palatinus) ima oblik horizontalne koštane pločice i on učestvuje u izgradnji tvrdog nepca. Gornja strana nastavka je glatka i udubljena, dok je donja hrapava i duž njene zadnje strane se pružaju dva žlijeba kroz koje prolaze velika nepčana arterija i veliki nepčani živac. Unutrašnja ivica nastavka prelazi u nosni greben koji se spaja sa grebenom druge gornje vilice i pri tom obrazuje žlijeb u koji se smješta ralasta kost. Prednji kraj nosnog grebena se naziva prednja nosna bodlja. Na mestu spoja unutrašnjih ivica desne i lijeve vilice, sa donje strane se vidi tzv. središnji nepčani šav u čijem zadnjem dijelu postoji sjekutićni kanal preko koga komuniciraju usna i nosna duplja. Preko zadnje ivice se ovaj nastavak spaja sa nepčanom kosti i pri tom obrazuje poprečni nepčani šav.

Zubni nastavak (lat. processus alveolaris) ima polulučni oblik i sadrži alveole za korijenove gornjih zuba. On se razvija paralelno sa razvojem zuba i podleže promjenama u slučaju njihovog ispadanja. Zubne čašice prvog i drugog sekutića su spljoštene u pravcu naprijed-nazad i ljevkastog su oblika, dok su čašice bočnih zuba više četvrtastog oblika. Između pojedinačnih alveola nalaze se koštane međuzubne pregrade.

Kroz gornju vilicu prolazi vilična arterija, koja predstavlja granu spoljašnje karotidne arterije.

Kroz nju prolazi i infraorbitalni živac (grana gornjoviličnog živca) koji inerviše obe polovine vilice i sve gornje zube.