From Wikipedia, the free encyclopedia
Deževice (u istorijskim izvorima - Десевицъ, Deseuiza, Desseuiçe, Dexeuiçe, Desuize) su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Kreševo koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 2013. u njemu je živjelo 72 stanovnika.[1]
Deževice | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton/Županija | Srednjobosanski |
Opština/Općina | Kreševo |
Stanovništvo | |
Stanovništvo ((1991)) | 246 - 72 (2013.) |
Geografija | |
Koordinate | |
Nadmorska visina | 911 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | (+387) 30 |
Deževice su smještene na 911 m nv, na udaljenosti od 6,74 km od Kreševa vazdušne linije u pravcu zapada, u šumama sjevernih obronaka planine Bitovnje.
U srednjem vijeku Deževice su važan rudnik srebra i olova u sastavu župe Lepenica. Prvi put se spominju 7. maja 1403. u vezi sa prijevozom olova i soli u Dubrovnik.
Godine 1408. u Deževicama se spominje sud i carina, a 1412. godine i knez (komes) kao starješina trga Deževice („Conte de mercado de Desaviza“). U samim Deževicama Dubrovčani su osnovali svoju koloniju i u njoj su se osjećali kao kod svoje kuće (che stavamo como in caxa nostra). U literaturi se spominje i postojanje franjevačkog samostana ili rezidencije u Deževicama.[2]
Iz tog vremena su stećci na lokalitetu Brdo, na raskršću puteva iz pravca Deževica ka selu Kamenik i puta prema brdu nazvanom Križ. Pripadaju vrsti položenih i uspravnih kamenih monolita, javljaju se u tri forme; sanduk, sljemenjak i stub. Od ukupno 52 spomenika ukrašeno je 6 primjeraka. Motivi zastupljeni na spomenicima su; krst, rozeta, polumjesec, jabuka i srp. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Brdo (Križ) proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3]
U naselju se nalazi Svetište Voda svetog Jakova, kulturni krajolik povezan s historijskim, vjerskim, kulturnim i simboličkim vezama područja. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 13. januara 2021. godine, donijela je odluku da se svetište proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4]
Nacionalnost | 2013. | 1991. |
Hrvati | 72 | 233 |
Muslimani | 0 | 0 |
Srbi | 0 | o |
Jugosloveni | 0 | 4 |
ostali | 0 | 9 |
Ukupno | 72 | 246 |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.