Dženet ili džennet (tur. cennet ← arap. ; ǧanna, dosl. perivoj, vrt), je islamski naziv za raj. Vizija dženneta malo se razlikuje od vizije raja u kršćanstvu i judaizmu, kao npr.:
- Kršćani vjeruju da je život u Raju izričito duhovne prirode (bestjelesni),[nedostaje referenca] dok muslimani tvrde da nakon života na ovome svijetu čovjek ima duhovnu fazu (Berzeh) ali da će se na Sudnjem Danu sastati tijelo i duh, i da će čovjek u Raju doživljavati i duhovne i tjelesne užitke.
- Kršćani i muslimani imaju različita viđenja razloga ulaska u raj.
Neće ući u džennet onaj od čije zlobe nije siguran njegov susjed
– Hadis
U mnogo Hadisa , Muhamed s.a.v.s. je poticao svoje sljedbenike na poslušnost Allahu, prijeteći im kaznom u Džehenemu koji je suprotnost Džennetu i obećavajući dženetske vrtove onima koji ispunjavaju islamske obveze.
Neki od tih Hadisa su:
- "Džennet ima osmora vrata, jedna od njih se zovu "Rejan" na koja će ulaziti samo postači"[8]
- "Rekli smo (Ashabi): O Allahov Poslaniče! Pričaj nam nešto o džennetu i njegovoj konstrukciji, a on je rekao: "Njegovi zidovi su od zlata i srebra, a sastav građe od miska, kamenje je od bisera, dragog kamenja. Zemlja je mirisna. Tko u njega uđe osjetit će svu ljepotu i neće osjećati tugu. Trajno će živjeti i neće umirati. Njegova odjeća se neće mijenjati niti će njegova mladost prolaziti."
- "U džennetu ima stotinu predjela (oblasti), kada bi se svi ljudi smjestili u jedan njegov dio ne bi ga popunili"[9]
- "U džennetu ima stotinu katova koje je Allah obećao onima koji se bore na njegovu putu. Prostor između dva kata je kao prostor između nebesa i zemlje. Ako tražite od Allaha Dženet onda molite Ga za Firdeus, a to je središte, odnosno najviši nivo dženneta. Odatle izviru dženetske rijeke, iznad toga je Allahovo prijestolje 'Arš.'"[10]
- "U džennetu ima odaja koje su prozirne; iz vana se vidi unutrašnjost, a unutrašnji dio se vidi spolja. Allah je ove odaje pripremio za one koji nahrane gladne, redovno poste i klanjaju noćni namaz kada drugi ljudi spavaju".[11]
Kur'anski ajeti koji govore o ulasku ljudi u Dženet, skoro svaki puta kažu da će to biti "oni koji vjeruju i čine dobra djela". Islamski učenjaci su složni da "oni koji vjeruju" znači oni koji vjeruju u 6 imanskih šarta, (6 vjerskih uvjeta), a to su :
Vjerovanje u Allaha (monoteizam)
- Vjerovanje u Meleke (Anđele)
- Vjerovanje u svete knjige
- Vjerovanje u sve Poslanike
- Vjerovanje u Sudnji Dan
- Vjerovanje u sudbinu (Da je sve Božja odredba)
Nakon vjerovanja navodi se "oni koji čine dobra djela". Koncept dobročinstva je širok u Islamu, pa se u klasičnom islamskom djelu "Trideset uzroka ulaska u džennet" od arapskog učenjaka Dar ibnul Mubareka, navodi da su to :
- Lijepo ponašanje, ostavljanje prepirke, ostavljanje laži pa makar i u šali, odlazak na zajedničku molitvu, mnogo sedždi, širenje Selama, hranjenje gladnih, održavanje rodbinskih veza, Namaz noću, ispunjavanje obećanja, izvršavanje obaveza, čuvanje stidnih mjesta, obaranje pogleda od onoga što je zabranjeno, čuvanje ruku od zabranjenih stvari, izdržavanje siročeta, oprost duga onome kome je teško da ga vrati i druga djela.
Viđenje Allaha u džennetu
Većina Islamskih učenjaka se slaže da će vjernici vidjeti Boga u Raju, i za to navode Hadis od Poslanika u kome se kaže:
- "Džerir ibn Abdulah pripovjeda:"kada smo jedne noći sjedili sa Allahovim poslanikom, on pogleda u pun mjesec i reče: "Vi ćete vidjeti vašeg Gospodara jasno kao što vidite ovaj Mjesec, a gledajući u Njega, nećete osjetiti tegobu"[8]
O robovi Moji, za vas danas straha neće biti, niti ćete i za čim tugovati; oni koji su u Naše ajete vjerovali i poslušni bili - uđite u džennet, vi i vaše žene,radosni! Oni će biti služeni iz posuđa i čaša od zlata, u njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju i u njemu ćete vječno boraviti. Eto to je džennet koji vam je darovan kao nagrada za ono što ste radilu
– Kur'an