From Wikipedia, the free encyclopedia
Dženet ili džennet (tur. cennet ← arap. ; ǧanna, dosl. perivoj, vrt), je islamski naziv za raj. Vizija dženneta malo se razlikuje od vizije raja u kršćanstvu i judaizmu, kao npr.:
Džennet se spominje na mnogo mjesta u Kur'anu. Neki od tih opisa su:
Neće ući u džennet onaj od čije zlobe nije siguran njegov susjed
– Hadis
U mnogo Hadisa , Muhamed s.a.v.s. je poticao svoje sljedbenike na poslušnost Allahu, prijeteći im kaznom u Džehenemu koji je suprotnost Džennetu i obećavajući dženetske vrtove onima koji ispunjavaju islamske obveze. Neki od tih Hadisa su:
Kur'anski ajeti koji govore o ulasku ljudi u Dženet, skoro svaki puta kažu da će to biti "oni koji vjeruju i čine dobra djela". Islamski učenjaci su složni da "oni koji vjeruju" znači oni koji vjeruju u 6 imanskih šarta, (6 vjerskih uvjeta), a to su :
Nakon vjerovanja navodi se "oni koji čine dobra djela". Koncept dobročinstva je širok u Islamu, pa se u klasičnom islamskom djelu "Trideset uzroka ulaska u džennet" od arapskog učenjaka Dar ibnul Mubareka, navodi da su to :
Većina Islamskih učenjaka se slaže da će vjernici vidjeti Boga u Raju, i za to navode Hadis od Poslanika u kome se kaže:
O robovi Moji, za vas danas straha neće biti, niti ćete i za čim tugovati; oni koji su u Naše ajete vjerovali i poslušni bili - uđite u džennet, vi i vaše žene,radosni! Oni će biti služeni iz posuđa i čaša od zlata, u njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju i u njemu ćete vječno boraviti. Eto to je džennet koji vam je darovan kao nagrada za ono što ste radilu
– Kur'an
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.