Crnci su hrvatski antiratni dramski film iz 2009. koji su zajedno napisali i režirali Goran Dević i Zvonimir Jurić. Glavne uloge tumače Ivo Gregurević, Krešimir Mikić, Franjo Duijak, Rakan Rushaidat i Emir Hadžihafizbegović. Radnja se odvija oko jedne hrvatske paravojne formacije, zvane "Crnci", koji u poslijeratnom Osijeku dobiju zadatak preći liniju bojišnice kako bi vratili tijela troje poginulih boraca i raznijeli branu. Film je dobio pohvale kritičara, a značajan je i po tome što je implicitno progovorio o ratnom zločinu na hrvatskoj strani tijekom rata u Hrvatskoj, o slučaju "garaža".[1]
Crnci | |
---|---|
Režija | Goran Dević Zvonimir Jurić |
Producent | Ankica Jurić Tilić |
Scenario | Goran Dević Zvonimir Jurić |
Uloge | Ivo Gregurević Krešimir Mikić Franjo Duijak Rakan Rushaidat Emir Hadžihafizbegović |
Fotografija | Branko Linta |
Montaža | Vanja Siruček |
Datum(i) premijere | 2009. |
Trajanje | 75 min. |
Zemlja | Hrvatska |
Jezik | srpskohrvatski |
Crnci na Internet Movie Database |
Radnja
Jedan slavonski grad, vjerojatno Osijek, tijekom primirja potpisanog usred rata u Hrvatskoj. Ivo je vođa hrvatske paravojne formacije "Crnci" koji je u vrlo zategnutim odnosima sa nekim svojim članovima. Njihov ured se nalazi u jednoj zgradi u kojoj su u garaži mučili i ubijali ljude, vjerojatno srpske nacionalnosti optužene za izdaju države. Jedan pripadnik jedinice, Franjo, ne može više podnijeti krivnju zbog zlodjela koje je vidio u garaži. Pošto ne želi prihvatiti primirje, Ivo sa nekoliko pripadnika jedinice uzima Barišića, čovjeka koji tvrdi da je stručnjak za detonacije, iz zatvora kako bi zajedno izveli jednu akciju izvlačenja tijela poginulih suboraca na okupiranom teritoriju. Prelaze liniju bojišnice ali se izgube u šumi. Kada Ivo saznaje da Barišić nema pojma o detonacijama i da je samo lagao kako bi ga izvadio iz zatvora, dolazi do eskalacije nasilja: Ivo upuca Barišića, a Franjo njega i ostale pripadnike jedinice.
Glumci
- Ivo Gregurević - Ivo
- Krešimir Mikić - Barišić
- Franjo Dijak - Franjo
- Rakan Rushaidat - Darko
- Nikša Butijer - Saran
- Emir Hadžihafizbegović - Lega
- Stjepan Pete - File
- Saša Anočić - Vozač
Nagrade
Na Pulskom filmskom festivalu Crnci su osvojili tri Zlatne arene: za najbolju režiju (Goran dević, Zvonimir Jurić), zvuk i sporednog glumca (Nikša Butijer).[2]
Kritike
Film koji je doslovce odredio novi kurs domaćeg ratnog filma je film 'Crnci' redatelja Zvonimira Jurića i Gorana Devića. Radi se o filmu koji se bavi ratom i krivnjom kao nezobilazne pratnje istog. A s gledateljske strane (bar onih stasalih u Hrvatskoj) radi se možda o prvom istinskom ratnom filma za kojeg nema straha da će izazvati sram kod gledatelja koji imalo razmišljaju vlastitom glavom, dapače!...Pored toga tu je i slučaj 'garaža' koji je svima nama duboko u psihi, a Jurić i Dević su ga ilustrirali na način uvida u posljedice, ali ne i u sam događaj, čime su direktno raspalili maštu svakoga tko je to pogledao. Do sada smo mislili da napeto seciranje posljedica ljudske katastrofe prepuno iščekivanja mogu servirati veličine poput primjerice Jamesa Cameroona i Ridley Scotta u filmovima o Alienu, ili braća Coen u No Country For Old Men. Pored toga mlađa generacija hrvatskih glumaca poput Krešimira Mikića, Rakana Rushaidata i Nikše Butijera ostvarili su svoje najbolje uloge do sada.
– Zoran Stajčić[3]
Pa ipak, još od prikazivanja na prošlogodišnjem izdanju Zagrebačkog filmskog festivala, Perišićev mi se film [Obični ljudi] doimao superiornijim, ako baš želite, hrabrijim. Dok film hrvatskog dvojca, vapeći za etiketom 'totalno drukčijega filma', odaje strukturalnu nedorađenost (film je svoj konačan narativni okvir dobio tek za montažnim stolom) i određenu sramežljivost u podrivanju političke prirode, koju Jurić i Dević u intervjuima povodom filma negiraju, 'Obične ljude' pariškog đaka Vladimira Perišića beskompromisnim i krajnje ogoljenim stilom, na tragu velikana Roberta Bressona i Miklosa Jancsa, u svom univerzalnom bavljenju ratnim strahotama predstavlja autorski iskaz par excellence. Bez obzira na navedeno, 'Crnci' su film koji svojom tematikom i posebice autorskom poetikom plijene pažnju te kao takvi predstavljaju osvježenje u recentnoj hrvatskoj kinematografiji.
– Dalje.com[4]
Izvori
Vanjske poveznice
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.