Chelsea Manning
Sansiee From Wikipedia, the free encyclopedia
Chelsea Elizabeth Manning[3][4] (rođena Bradley Edward Manning u Crescentu, Oklahoma, 17. prosinca 1987. –) američka je vojnikinja koja je predala povjerljive dokumente američke vlade WikiLeaksu, zbog čega je uhićena, držana u samici te osuđena na 35 godina zatvora zbog kršenja zakon o špijuniranju iz 1917.[1]
| Chelsea Manning | |
|---|---|
 Manning 2017.
| |
| Rođenje | Bradley Edward Manning 17. 12. 1987. Crescent, Oklahoma, SAD |
| Rod službe | Vojska Sjedinjenih Država |
| Godine službe | 2007.–2013. |
| čin | redov[1] |
| osuđena zbog | kršenja zakona o špijuniranju, krađe vladinog vlasništva, kršenje zakona o računalnoj prijevari i zlouporabi, odbijanje naredbi[2] |
| kazna | 35 godina[1] |
| Odlikovanja | Medalja nacionalne obrane Medalja iračke kampanje Medalja rata protiv terorizma Traka za služenje u inozemstvu |
| Roditelji | Brian Manning Susan Fox |
Dok je trajao rat u Iraku, 2009. prebačena je u Bagdad te je imala pristup bazi podataka američke vlade kojima je slala povjerljive informacije, tj. dokumente o zataškanim ratnim zločinima. Najpoznatiji je vjerojatno video iz 12. srpnja 2007. u kojem se pokazuje zračni napad američkog helikoptera u Bagdadu u kojem je ubijeno tucet civila na ulici jer su vojnici mislili da dva novinara sa fotoaparatom drže oružja te zračni udar na Granai 2009. u Afganistanu prilikom kojeg je poginulo 86 civila. 250.000 dokumenata i 500.000 vojnih izvještaja je tako predano WikiLeaksu te objavljeno širom svjetskih medija 2010.[5][5] Manning je izjavila da je htjela pokrenuti javnu raspravu o vanjskoj politici SAD-a i vojske.[6]
Manning je uhićena te držana u vojnom zatvoru Quantico, Virginia, od srpnja 2010. do travnja 2011. u samici zbog optužbe za pomaganje neprijatelju i slanje povjerljivih dokumenata. Prebačena je potom u Fort Leavenworth gdje je smjela razgovarati s drugim zatvorenicima.[7] U veljači 2013. je priznala krivnju po 10 točaka optužnice.[8] 30. srpnja 2013., Manning je osuđena na 35 godina zatvora, iako ne po točkama optužnice koje su je teretile za pomaganju neprijatelju.[2] Priznaje joj se 1.293 dana koje je provela u zatvoru prije suda.[1]
Optužbe za politički proces
Sudska presuda dovela je do oštrih kritika. Denver Nicks, jedan od Manninginih biografa, izjavio je da su objavljeni dokumenti, naročito diplomatske depeše, bili jedan od glavnih okidača Arapskog proljeća koje je počelo u prosincu 2010., te da Manning neki smatraju i izdajicom i osobom koja je zaustavila tenkove na Tiananmenskom trgu 21. stoljeća.[9] Novinari bez granica osudili su presudu jer demonstrira kako se ranjivi zviždači kažnjavaju kao upozorenje drugima te kako je američka vlada "spremna kazniti bilo koga tko otkrije informacije od javnog interesa a koje se odnose na izvršavanje službeničke moći."[10]
Novinar Guardiana James Ball nazvao je sud jednim od "najsramotnijih trenutaka u američkoj povijesti", navodeći dvostruka mjerila jer se informacije koja pokazuju vojsku u dobrom svjetlu javljaju svakodnevno, ali autore istih nitko ne vodi na sud:
- "Tužitelji u slučaju Manning u biti su predstavljali rat protiv novinara 'stražara'. Umjesto da napadaju novinare – trenutno – administracija se usredotočila na izvore novinara. Otkad je Manning optužena, drugi slučajevi su se pojavili protiv izvora i zviždača, a prisluškivanje novinara AP-a i Fox Newsa već su otkrivena."[11]
Manningin odvjetnik, David Coombs, izjavio je da je osuda upozorenje Edwardu Snowdenu i drugim zviždačima u budućnosti.[12] Ben Wizner, ravnatelj Projekta za udrugu američke građanske slobode, privatnost i tehnologiju je komentirao: "Kada se vojnik koji je podijelio informaciju novinarima i javnosti kazni daleko teže od ostalih koji su mučili zatvorenike i ubijali civile, nešto ozbiljno ne valja sa pravosuđem... Ovo je žalostan dan za Amerikance."[13]
Manning je 2013. objavila da želi promjenu spola te je uzela novo ime, Chelsea.[14]
Izvori
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.