Bič (biologija)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Remove ads
Bič (latinski: – flagelum) je nastavak koji mogu sadržati različite vrste ćelija, kako prokariotskih tako i eukariotskih.[1][2][3][4] Kod prokariota je vrlo proste građe i ustvari predstavlja produžetak citoplazme, dok je građa eukariotskih bičeva mnogo složenija. Kod njih je građa biča slična građi centriole.
Građu sličnu centriolama imaju cilije (treplje) i flagele (bičevi) – dugačke, tanke strukture koje polaze sa površine mnogih eukariotskih ćelija i pokrivene su ćelijskom membranom. Građa im je ista, a razlikuju se samo u dužini – flagele su duže. (Prokarioti takođe imaju flagele ali drugačije strukture.) Pomoću njih se kreću jednoćelijski organizmi (bičari i trepljari među prozoama) kao i spermatozoidi mnogih životinja pa i čoveka. U osnovi svake cilije i flagele je bazalno telašce koje ima isti prečnik kao i cilija ili flagela. Treplje i bičevi izrastaju iz bazalnog telašca tako što se mikrotubule slažu jedna na drugu, ali se po jedna mikrotubula u svakoj grupi gubi. Tako se cilije i flagele sastoje od 9 grupa po 2 mikrotubule koje formiraju cilindar, a u njegovom centru se nalazi još dodatni par mikrotubula.
Remove ads
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads