Arktički krug

Arktički krug ili sjeverna polarnica je jedna od pet najvažnijih paralela u kartografiji kojim se prikazuju karte Zemlje. Ona se nalazi na geografskoj širini od 66°30' sjeverno od ekvatora.^[1]

Arktički krug
Arktički krug je iscrtan crvenom linijom Arktički krug je iscrtan crvenom linijom

Karakteristike

Arktički krug je južna granica područja u kojem najmanje jedan dan (ili više) svake godine, Sunce uopće ne zalazi (tzv. polarni dan) tokom ljetnog solsticija, to je 21. 6.^[1] Isto tako postoji i jedan dan kad sunce uopće ne izlazi za vrijeme zimskog solsticija (polarna noć), a to je 21. 12. Dužina kontinuiranog dana ili noći povećava se progresivno kako se ide prema sjeveru, tako na početku Arktičkog kruga to traje jedan dan, dok na Sjevernom polu traje šest mjeseci.^[1]

Karta Arktičkog kruga koji je iscrtan plavom linijom

To se dešava zbog nagiba Zemlje, koja ima otklon od 23,5° od svoje vertikale, pa je tokom ljetnog solsticija Sunce iznad Sjevernog polarnog kruga, a za vrijeme zimskog solsticija izvan domašaja sunčevih zraka.^[1]

Prostor sjeverno od ovog kruga zove se Arktik, a južno od njega leži Sjeverna umjerena klimatska zona.

Sjeverni pol se nalazi na središnjem dijelu ledom prekrivenog platoa velike vodene mase Arktika, koji se sve više otapa, tako da ispunjava sve manje područje unutar Arktičkog kruga. Dužina bilo kojeg dana i noći unutar Arktičkog kruga je obrnuta od onog unutar Antarktičkog kruga.^[1]

Historija otkrića

Do Sjevernog pola prvi je došao tek 6. 4. 1909. Amerikanac Robert Peary, iako je već od 16. vijeka bilo istraživača i pomoraca koji su tražili pomorske puteve preko Arktika.

Stanovništvo i geografija

Unutar Arktičkog kruga živi relativno malo ljudi, zbog izrazito hladne klime, ali ipak puno više nego na južnom Antarktičkom krugu. Najbrojnije su 3 zajednice unutar Rusije: Murmansk (325.100 stanovnika), Krasnojarski kraj Noriljsk (135.000) i Vorkuta (85.000). Zatim slijedi Tromsø u Norveškoj (68.000). Za razliku od toga najbrojnija sjevernoamerička zajednica unutar Arktičkog kruga je Sisimiut na Grenlandu, koji ima svega 5.000 stanovnika, a na čitavom prostoru Kanade i Sjedinjenih Američkih Država najveće naselje je Barrow na Aljaski s 4.000 stanovnika.

Arktički krug prolazi preko teritorija osam država: Norveške, Švedske, Finske, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država (Aljaska), Kanade, Danske (Grenlanda) i Islanda (samo mali otok Grímsey).

Počevši od nultog meridijana, prema istoku Arktički krug prolazi kroz;

Geografske koordinate Zemlja, teritorija, more Bilješke 66°34′N 000°00′E  Arktički ocean Norveško more 66°34′N 012°48′E  Norveška okrug Nordland 66°34′N 015°31′E  Švedska pokrajina Norrbotten 66°34′N 023°51′E  Finska regija Laponija 66°34′N 029°28′E  Rusija Republika Karelija Murmanska oblast ponovno Republika Karelija ponovno Murmanska oblast 66°34′N 033°25′E Bijelo more Kandalakšanski zaljev 66°34′N 034°28′E  Rusija Murmanska oblast – u dužini od 7 km 66°34′N 034°38′E Bijelo more Kandalakšanski zaljev 66°34′N 035°00′EKola, Rusija)  Rusija Murmanska oblast (Kola) 66°34′N 040°42′E Bijelo more 66°34′N 044°23′E  Rusija Nenečki autonomni okrug Republika Komi Jamalsko-Nenečki autonomni okrug 66°34′N 071°05′E Obski zaljev 66°34′N 072°27′E  Rusija Jamalsko-Nenečki autonomni okrug Krasnojarski kraj Republika Jakutija Čukotski autonomni okrug 66°34′N 171°01′W Arktički ocean Čukotsko more 66°34′N 164°38′W  SAD Aljaska (Poluotok Seward) 66°34′N 163°44′W Arktički ocean Zaljev Kotzebue 66°34′N 161°56′W  SAD Aljaska – ide uz jezero Selawik 66°34′N 141°00′W  Kanada Yukon Sjeverozapadni teritoriji – ide uz Veliko medvjeđe jezero Nunavut 66°34′N 082°59′W Hudsonov zaljev Zaljev Foxe 66°34′N 073°25′W  Kanada Nunavut (Baffinov otok – ide uz jezero Jezero Nettilling) 66°34′N 061°24′W Atlantik Dejvisov kanal 66°34′N 053°16′W  Grenland 66°34′N 034°09′W Atlantik Danski kanal Grenlandsko more 66°34′N 018°01′W  Island otok Grímsey 66°34′N 017°59′W Atlantik Grenlandsko more Norveško more

Povezano

• Antarktički krug
• Ekvator
• Solsticij
• Rakova obratnica
• Jarčeva obratnica