Anali proljeća i jeseni (kineski: ; pinyin: Chūnqiū) je službena kronika države Lu koja je pokrila period od 722. pne. do 481. pne.. To je najstariji sačuvani kineski historijski tekst koji je napravljen u obliku ljetopisa. Tekst je neobično koncizan, i u originalnom obluiku sadrži samo 16.000 riječi, zbog čega ga je danas nemoguće koristiti bez pomoći drevnih komentara od kojih je napoznatiji Komentar Zuoa.
 |
Ovaj članak sadrži kineski tekst. Bez pravilne podrške za renderiranje, možete vidjeti upitnike, kvadrate i druge simbole umjesto kineskih znakova. |
S obzirom da je kineska tradicija za sastavljača knjige smatrala Konfucija (nakon što je to utvrdio Mencije), proglašeni su jednim od Pet klasika kineske književnosti. Suvremeni historičari, međutim, ne vjeruju da je Konfucije imao značajan utjecaj na sastavljanje teksta, te ga uglavnom pripisuju brojnim kroničarima Države Lu.
U drevnoj Kini se izraz "proljeće i jesen" često koristio kao metonimija za cijelu godinu, te se koristio kao naslov za kronike nekoliko kineskih država iz perioda. Na primjer, poglavlje Jasno postojanje duhova u Moziju spominje niz Anala Proljeća i Jeseni Zhoua, Yana, Songa i Qija. Svi ti tekstovi su danas izgubljeni, a jedino je preostala kronika Države Lu.
Raspon događaja koje prati kronika je prilično ograničen. Naglasak je na diplomatskim odnosima feudalnih država, savezima i vojnim pohodima, kao i rođenjima i smrtima članova vladajućih porodica. Kronika također navodi prirodne katastrofe kao što su poplave, potresi, provale skakavaca i pomrčine sunca, s obzirom da su se oni smatrali utjecajem neba na poslove ljudi.
Događaji se navode kronološkim redom, datirani po vladarskoj godini Vojvode od Lua, godišnjem dobu, mjesecu i danu prema kineskom seksagenarnom ciklusu. Struktura ljetopisa se dosljedno provodila, tako da se navode godišnja doba čak i kada nema zabilježenih događaja.
Stil pisanja takav da ne odaje tko bi mogao biti autor.
S obzirom da je tekst štur i ograničenog sadržaja, napisan je niz komentara koji ga nastoje proširiti i objasniti. Knjiga Hana vol. 30 navodi pet komentara:
- Komentar Zoua (鄒氏傳)
- Komentar Jia (夾氏傳)
- Komentar Gongyanga (公羊傳)
- Komentar Gulianga (榖梁傳)
- Komentar Zuoa (左氏傳)
Nijedan tekst Zoua i Jiae nije preživio. Komentari Gongyanga i Gulianga su sažeti u 2. vijeku pne., iako moderni historičari drže da su sadržavali ranije pisane i usmene izvore iz perioda Zaraćenih država. Oni se temelje na različitim izdanjima Anala Proljeća i Jeseni, i sastoje se u obliku pitanja i odgovora.
Komentar Zuoa, sastavljen početkom 4. vijeka pne., je opća historija koja pokriva period od 722. do 468. pne.. Moderni historičari se ne slažu je li riječ o komentaru na Anale Proljeća i Jeseni ili nezavisnom djelu. U svakom slučaju ga historičari drže najkorisnijim od svih sačuvanih 'komentara', bilo kao samostalni historijski izvor, bilo kao vodič za tumačenje Anala.
- Cheng, Anne (1993). "Ch'un ch'iu 春秋, Kung yang 公羊, Ku liang 榖梁 and Tso chuan 左傳", pp.67-76 in Loewe, Michael (ed.) "Early Chinese Texts: A Bibliographical Guide", (Early China Special Monograph Series No. 2), Society for the Study of Early China, and the Institute of East Asian Studies, University of California, Berkeley, ISBN 1-55729-043-1
- Full text of Spring and Autumn Annals (kineski)
- Chinese Literature - Spring and Autumn Annals Chinaknowledge.de
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
